Vino se prividno izbistri obično nakon drugog pretakanja kada se taloženjem vino oslobađa nestabilnih sastojaka koji izazivaju mutnoću vina (mikroflore vina, bjelančevinastih materija sluzi, koloida i taninskih materija). Primjenom bistrila i pročišćavanjem vina dobijamo stabilno i bistro vino.
Bistrila se međusobno razlikuju porijeklom i načinom djelovanja, a da bismo ga uradili pravilno potrebno je odabrati odgovarajuće bistrilo. Analizom u laboratoriji određujemo potrebnu količinu bistrila, nakon toga pravilno ga pripremimo prema uputstvu (otopiti ili namakati), pravilno ga dodamo u vino i pravovremeno odvojimo bistro vino od taloga.
Neki od bistrila koji se koriste u vinarstvu su:
Želatin se koristi u vinarstvu za bistrenje vina, a proizvod je dobijen preradom životinjskih kostiju, hrskavica i kože. Preparati želatina su u prodaji u vidu listića, sitnih granula ili praha. Za vina koja bistrimo određuje se količina želatina koja je potrebna za bistrenje u gramima na 100 litara vina. Za bijela vina dodaje se 2-10g/hl, a za crna 5-20g/hl u zavisnosti od vrste i jačine zamućenja. Postupak bistrenja sa želatinom se vrši tako što se određena količina želatina, nakon laboratorijske analize vina, u emajliranoj posudi prelije hladnom vodom i ostavi 24 sata da bi nabubrila. Nakon 24 sata u drugi lonac uzme se uzorak od 5 litara vina i zagrije na temperaturi od 45°S. U tako zagrejano vino ulijemo nabubrenu količinu želatina i polako miješamo. Kad se otopi, otopina se rashladi i nakon toga se ulije u cijelokupnu količinu vina koje bistrimo.
Bentonit se koristi u vinarstvu za prečišćavanje šire i kao bistrilo za vino. To je ruda koja se sastoji od više minerala. Dobija se iskopavanjem površinske sirove rude, usitnjavanju i aktivaciji kao i mljevenju i sušenju. Za bistrenje vina upotrebljava se natrijum i kalcijum bentonit. U prodaji za vinarstvo nalazi se u vidu praha ili sitnih granula. Bentonit posjeduje vrlo veliku sposobnost upijanja nepoželjnih sastojaka koje mute vino, bjelančevina i nečistoća, zatim sposobnost odstranjivanja grešaka, ukusa i mirisa kao i manjih grešaka u boji vina. Dugogodišnje vinarsko iskustvo sa primjenom bentonita koji se koristi za uklanjanje nečistoća iz vina pokazuje da je najbolje upotrebiti količinu od 20-150g/hl. Količina bentonita se prethodno odredi laboratorijskom analizom.
Pentagel je aktivni dio bentonita proizveden posebnim postupkom. U vrlo malim dozama djelotvorno odstranjuje iz vina termolabilne bjelančevine i polifenole koji su uzrok zamućenju vina. Za bistrenje vina uzima se od 10-12g/hl, a za bistrenje šire od 20-30g/hl. Priprema se tako što se određena količina pentagela (određena laboratorijskom analizom) rastvori u desetostrukoj ili petnaestostrukoj količini vode (1:10 ili 1:15). Tako namočen pentagel stoji u vodi 3 do 4 dana da bi nabubrio. Nabubrenu želatinoznu masu umiješamo u vino koje se izbistri za 3 do 5 dana, a rezultat je bistro i stabilno vino.
Pročitajte: Da li ste se pitali šta je štetnije, pivo ili vino?
Aktivni ugalj se u vinarstvu koristi za odstranjivanje nepovoljnog ukusa i mirisa, a može biti životinjskog ili biljnog porijekla i posjeduje veliku adsorpcijsku sposobnost. Postoje dvije vrste aktivnog uglja, jedna za odstranjivanje nepovoljnog ukusa i mirisa (dezodorans) i druga za odstranjivanje boje (dokolorans). Laboratorijskom analizom određujemo količinu aktivnog uglja za bistrenje vina. Kada se odredi potrebna količina aktivnog uglja za bistrenje vina, razmutimo je u manjoj količini vina, a zatim je prenesemo u veću količinu i vino dobro izmješamo. Obično se vinu dodaje 20-80 g/hl aktivnog uglja, a u nekim slučajevima i više i ostavlja se 3 do 7 dana nakon čega se odlije od taloga i sumporiše.