Baštovani uvijek smišljaju najbolji raspored za svoju baštu. Ova faza planiranja nije tako laka, kažu stručnjaci i napominu da se moraju uzeti u obzir potrebe svake biljke tokom rasta, kao što su količina sunčeve svjetlosti, vrsta zemljišta na kojoj najbolje rastu i koliko vode im je potrebno da prežive. Bićete razočarani kada jedan ili više vaših usjeva ne rastu kako treba zbog toga što im komšija zasjenči lišće ili krade sve hranljive materije i vodu ispod njih…
Biljke koje dobro rastu zajedno, ili čak pomažu jedna drugoj da napreduju, nazivaju se biljke pratioci. Biljke pratioci obično odbijaju štetočine koje žele da grickaju svog komšiju. One takođe mogu promijeniti hemiju tla kako bi pomogli jedni drugima da rastu, ili pak nude zaštitu od jakog sunčevog svjetla i oštrih vjetrova. Pronalaženje saputnika za vaše omiljene biljke voća i povrća nije teško. Ali zaista treba da se vodi računa o tome da se slučajno ne upare dvije vrste koje sprječavaju rast jedne druge, naglašava se u stručnim člancima. Donosimo primjer nekoliko parova biljaka koji će učiniti više štete nego koristi kada dijele baštenski prostor.
Biljke koje se ne podnose
1. Paradajz i prokelj
Paradajz (Solanum licopersicum) i prokelj (Brassica oleracea var. gemmifera) ne treba saditi zajedno jer su oboje „teški za ishranu“. Paradajz, koji je član porodice Solanaceae ili velebilje, zahtijeva puno vitamina i hranljivih materija iz bogatog i plodnog zemljišta. Prokelj, iz roda Brassica, traži isto. Pored toga, oboje su pogođeni lisnim ušima i buvama, što će izazvati razne probleme kada štetočine nađu put u vašoj bašti.
Pročitajte: Biljke prijatelji: Združivanje usjeva za veće prinose
2. Biljke koje se ne podnose
Luk (Allium cepa) je obično dobrodošla biljka za pratnju u bašti koja pomaže odvraćanju štetočina od grickanja paradajza, zelene salate, spanaća i jagoda koje tamo rastu. Međutim, ovo nije tačno za sve baštenske biljke. Pasulj (Phaseolus vulgaris) i luk nikada ne treba gajiti zajedno jer ćete rizikovati izbijanje crva kukuruza. Iako se crvi kukuruza obično hrane sadnicama kukuruza i soje, poznato je da nanose štetu i mladim biljkama luka i pasulja, što može ozbiljno uticati na vaš prinos u vrijeme žetve.
3. Krastavac i krompir
Slično paradajzu i prokelju, krompir (Solanum tuberosum) i krastavce (Cucumis sativus) treba držati podalje jedan od drugog zbog njihove ekstremne potrebe za hranljivim materijama. Kada se posade zajedno, krompir i krastavci će se takmičiti za skoro sve, uključujući sunčevu svjetlost, prostor, vodu, oprašivanje i sve potrebne hranljive materije iz zemlje.
4. Krompir i spanać
Krompir je takođe jedna od rijetkih biljaka koju ne bi trebalo da gajite pored spanaća (Spinacia oleracea). Spanać dobro uspjeva sa većinom povrća kao što je pasulj, brokoli, celer, grašak i jagode, ali krompir obično predstavlja problem zbog agresivne navike rasta. Spanać je i slab konkurent i „težak za hranjenje“, što znači da će njihovo sađenje pored bilo koje druge zahtjevne biljke kada je ishrana u pitanju obično rezultirati neuspjehom za spanać.
5. Nana i jagoda
Nana (Mentha × piperita) je biljka jakog mirisa koja će odbiti nekoliko štetočina. U bašti bi se to smatralo dobrom stvari, ali biljke mente takođe imaju neuporedivo agresivan rast. Brzo će osvojiti slabije biljke poput jagode (Fragaria × ananassa). Uzgajanje mente u zakopanom kontejneru može smanjiti njeno širenje i pomoći u sprječavanju oštećenja drugih biljaka. Redovno teško orezivanje pored zadržavanja neophodno je da bi se osiguralo da se drži pod kontrolom.
Pročitajte: ŽUTA TRAKA rješava VELIKI PROBLEM koji muči sve biljke – Vežite je u bašti i uživajte u rezultatima
6. Ruzmarin i krastavac
Biljke krastavca zahtjevaju puno vode i sunca. Vole da im je zemlja bogata i stalno vlažna, pa ih je potrebno često zalivati. Krastavce koji se gaje okomito, što preporučuju mnogi stručni baštovani, potrebno je još više zalivati. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa ruzmarinom (Salvia rosmarinus) koji preferira loše i dobro drenirano zemljište. Ruzmarin je tolerantan na sušu pa može neko vrijeme da ostane bez vode. Ako se ove dvije biljke gaje kao susjedi, jedna će sigurno uginuti od previše ili premalo vode.
7. Paštrnjak i šargarepa
Paštrnjak (Pastinaca sativa) i šargarepa (Daucus carota var. sativus) su korjenasti usjevi. Korjenasti usevi bi normalno trebalo da imaju dovoljno prostora između sebe tako da se ne takmiče za esencijalne hranljive materije kao što je fosfor ispod zemlje. To što su korjenasti usjevi nije jedino što ove dvije biljke dijele. Obe su članovi porodice Apiaceae, što znači da su pogođene mnogim istim štetočinama i bolestima. Ovo uključuje muvu korena šargarepe koja je poznata po tome što šargarepu, paštrnjak i celer čini nejestivim.
8. Paradajz i kukuruz
Paradajz i kukuruz (Zea mais) je još jedan par povrća koji dele iste štetočine. Obe biljke su zahvaćene pamučnim crvom, koji je ponekad poznat kao voćni crv paradajza ili kukuruzni ušni crv. Sađenje dvije vrste jedna pored druge samo poziva ove crve da se hrane za švedskim stolom koji ste im obezbijedili. Ipak, ovo nije jedini razlog da paradajz i kukuruz držite podalje jedan od drugog. Takođe će se takmičiti za sunčevu svjetlost, vodu i hranljive materije u tlu koji mogu biti štetni za jednu ili obe biljke.
9. Jagode i kupus
I jagode i kupus (Brassica oleracea var. capitata) obično su pogođeni verticilijumskim uvenućem. Verticilijum je uzrokovan gljivicom koja se može proširiti na širok spektar biljaka. Kada bolest uđe u biljke kupusa i jagode, ona je neizlečiva i biljke će morati da se uklone iz bašte i unište. Verticilijum se može držati podalje od vaših usjeva sadnjom sorti otpornih na bolesti i držanjem biljaka koje su veoma osjetljive jedna od druge, kao što su ove dvije.
10. Luk i asparagus
Luk je loš za uparivanje sa šparglama zbog njihove nesrećne sposobnosti da privlače crve luka i crve repe. Obe štetočine lako putuju od biljke do biljke, a kada su dvije biljke blizu jedna drugoj, to im samo daje više materijala za kvarenje. Šparglama može naštetiti i luk sam po sebi. Poznato je da luk i drugi članovi roda Allium usporavaju rast špargle kada su posađeni preblizu jedni drugima u istom tlu.
Pročitajte: Paradajz sadite sa bosiljkom, grašak što dalje od luka
11. Celer i šargarepa
Celer (Apium graveolens var. dulce) i šargarepa su članovi porodice Apiaceae. Rijetko, baštovani ih sade na istom području jer su oboje napadaju iste štetočine. Najgore od njih su šargarepini i žičani crvi. I jedni i drugi mogu dovesti do usporavanja rasta povrća ili ga učiniti nejestivim. Jedan od najboljih načina da spriječite štetočine je da posadite celer i šargarepu u različitim dijelovima bašte.
12. Paradajz i karfiol
Paradajz i karfiol (Brassica oleracea, Botritis Group) su zdravo povrće koje dobro funkcioniše zajedno u mnogim jelima. Ipak, ako želite da uspešno rastu u bašti, morate ih držati na dobroj udaljenosti jedno od drugog. Brassicas kao što je karfiol će inhibirati rast biljaka paradajza i ostaviti vas sa razočaravajućim prinosom ili bez berbe. Uz to, držite li ih odvojeno, neće morati da se bore oko hranljivih materija u zemljištu poput azota.
13. Bundeva i krompir
Bundeva (Cucurbita makima) i krompir su loši susjedi jer je i jednom i drugom potrebno dosta prostora u zemljištu da bi razvili svoje korijenje i usisali hranljive materije iz zemlje. Kada dijele istu površinu bašte, nije isključeno da će korijenje krompira poremetiti korijen bundeve. Sve ovo može dovesti do lošeg rasta, zaraze određenim bubama, pa čak i gljivične bolesti.
14. Salata i karfiol
Iako biljke mogu izgledati slično, zelenu salatu (Lactuca sativa) i karfiol ne treba saditi zajedno. Karfiol, zajedno sa nekim drugim biljkama iz roda Brassica, sprječava rast salate. U nekim slučajevima čak i prije nego što biljke počnu da rastu, sekreti korijena karfiola mogu spriječiti klijanje sjemena zelene salate. Ako zelena salata nekako raste pored biljke karfiola, obe će se boriti za esencijalne hranljive materije u zemljištu i izazvati problematičan rast. Uzgajanje ovih biljaka kao susjeda je gubitak.
15. Grašak i gladiole
Ako pokušavate da uljepšate baštu i hteli biste cvijeće u blizini pasulja, precrtajte gladiole (Gladiolus spp.) sa liste mogućih kandidata. Iako su izuzetno lepi cvjetovi, oni zapravo inhibiraju rast pasulja. Ni to nije samo jednosmjerna ulica, kada su posađene preblizu pasulja, gladiole će takođe pokazivati usporen rast. Ako namjeravate da uzgajate cvijeće u bašti, ili obrnuto, probajte nasturcijum i ruzmarin.
Vodite računa, na spisku biljaka koje nisu prijatelji su i: rotkvica i agastače (Agastache foeniculum); rotkvice i isop (Hyssopus officinalis); nana i peršun; francuski neven i pasulj; keleraba i komorač; vlasac i grašak; polski pasulj i cvekla; leptir trava i impatiens: krompir i suncokret; kopar i šargarepa; kelj i bosiljak; mirođija i paradajz; komorač i patlidžan; čempres i spiraea (Spiraea spp.), te mirođija i šargarepa.