Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić poručio je da će se u BiH morati raditi na zaštiti domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije izvana, te da na tom planu treba odlučnije koristiti raspoložive zakonske mehanizme, uprkos postojanju snažnih uvozničkih i drugih lobija.
Pašalić je u intervjuu Srni naveo da je o ovim pitanjima već razgovarao sa novim ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košarcem i nadležnim ministrima u Federaciji BiH.
“Dogovor je da na tom planu zajednički radimo, jer postoje zakoni na nivou BiH koji regulišu način na koji se uvode određene barijere kada je riječ o uvozu roba ili sirovina u BiH. Pri tome, ne smijemo da ugrozimo poslovanje domaće prerađivačke industrije. Dakle, ako se budu uvodila određena ograničenja uvoza neke strane robe, moramo biti sigurni da u određenom periodu na našem tržištu imamo dovoljno odgovarajuće domaće robe da podmirimo potrebe prerađivača koji je koriste kao sirovinu”, rekao je Pašalić.
Postupati odlučnije
On je ocijenio da su se mehanizmi zaštite domaće proizvodnje u proteklom periodu koristili stidljivo, zbog čega na tom planu treba postupati odlučnije.
“Trebamo se ponašati onako kako se zemlje u okruženju ponašaju prema nama. Ako naš proizvod provede dva, tri dana u čekanju na hrvatskoj granici radi dobijanja određenih odobrenja, onda to i mi, na recipročni način, trebamo da radimo”, rekao je Pašalić u intervjuu Srni i dodao da u vezi s tim BiH može koristiti carinske i necarinske barijere, koje mogu biti privremene i trajne.
Pašalić je podsjetio da su se ranije ubrzavali procesi uvoza određenih roba u BiH, jer su se određeni evropski organi žalili da te robe čekaju na granici.
“I treba da čekaju, jer mi treba da uspostavimo takvu proceduru kakva se primjenjuje prema nama kada izvozimo svoje robe. Naravno, s ciljem zaštite domaće proizvodnje potrebno je i da se navike domaćih kupaca mijenjaju u smislu da se prednost daje kupovini kvalitetnih ovdašnjih proizvoda”, istakao je Pašalić.
On je naglasio da zbog otvorenih granica i sve zahtjevnijeg tržišta treba jačati konkurentnost ovdašnjih poljoprivrednika, posebno kada je riječ o prosječnim prinosima i količini robe.
Pašalić je to ilustrovao podatkom da se proteklih godina uvozila jabuka iz Poljske, iako je to voće kod nas rekordno rodilo, a sve zbog toga što je u Poljskoj prinos 70 tona jabuka po hektaru, a kod nas 40.
On je rekao da Republika Srpska ima nešto više od 700.000 hektara obradive poljoprivredne površine, od čega su oko 500.000 hektara oranice.
“Od tih 500.000 hektara, zavisno od godine, obrađujemo od 300.000 do 340.000 hektara, što nije dovoljno. BiH danas izvozi oko milijardu KM hrane, a uvozi oko tri milijarde. Praktično, u deficitu smo dvije milijarde i veoma je teško objasniti zašto se uvoze određeni proizvodi koji sigurno mogu podmiriti domaće potrebe poput mlijeka, pilećeg mesa…“, naveo je Pašalić.
On je izrazio zadovoljstvo što je lani donesen i Zakon o poljoprivrednom zemljištu u kojem je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske.
“Želimo da u ovoj godini donesemo donesemo nove zakone o poljoprivredi i podsticajima, kao i strategiju razvoja poljoprivrede, što su tri ključna dokumenta
kojima ćemo se baviti”, najavio je Pašalić.
On je naglasio da je agrarni budžet Srpske za ovu godinu povećan za četiri miliona KM i iznosiće 75 miliona KM.
“Završavamo izradu Pravilnika o podsticajima koji će uskoro biti objavljen. Nemoguće je ispoštovati sve zahtjeve naših poljoprivrednika, ali trudićemo se da 75 miliona KM rasporedimo na najbolji mogući način. Većinu sredstava usmjeravaćemo u kapitalne investicije, a to podrazumijeva nabavku nove mehanizacije i opreme, izgradnju objekata… Obnova mehanizacije je važan preduslov za bavljenje poljoprivredom i omogućiće proizvođačima već spomenutu i prijeko potrebnu konkurentnost”, pojasnio je Pašalić.
On je najavio da će u narednom periodu akcenat biti stavljen i na razvoj novih, digitalnih tehnologija u poljoprivredi, edukaciju i jačanje saradnje sa ovdašnjim naučnoistraživačkim institucijama.
Kada je riječ o oblasti šumarstva, Pašalić je rekao da Srpska u sektoru drvoprerađivačke industrije ostvaruje značajan suficit i po pitanju izvoza namještaja.
“U 2018. godini smo u tom smjeru imali oko 700 miliona KM robne razmjene, od čega smo gotovo 500 miliona KM izvezli. Lani je to bilo nešto manje zbog problema na evropskom tržištu, ali i dalje imamo značajan suficit”, rekao je Pašalić i dodao da će biti rađeno na tome da se drvoprerađivačima obezbijedi više sirovine.
On je najavio da bi u martu trebalo da bude usvojen novi Zakon o šumama, koji će obezbijediti povoljniju situaciju kada je riječ o proizvodnji, jer će, između ostalog, biti ograničena preprodaja trupaca.
Pašalić je otkrio da će preduzeće “Šume Srpske” prošlu godinu završiti pozitivno u finansijskom smislu, te da će plan tog preduzeća iz 2018. godine biti ispunjen najvjerovatnije sa oko 93 odsto.
“I dalje ćemo tražiti da rukovodstvo ‘Šuma’ posluje bolje, a mi ćemo im u tome pomoći”, rekao je Pašalić u intervjuu Srni i dodao da će i dalje biti rađeno na suzbijanju šumskih krađa i eventualnih malverzacija u toj firmi.