Banatski gološijan potiče od erdeljskog gološijana. Ova rasa je posebno odomaćena u Banatu pa otuda i potiče njeno ime.
Iz Erdelja je ova rasa kokoši doneta prvo u okolinu Kikinde, a odatle se raširila po cijeloj zemlji. Banatski gološijan je nastao određenom mutacijom gena. Za razliku od erdeljskog gološijana, banatski gološijan ima na polovini vrata malu pufnu od perja. To se u ukrasnom smislu bitno razlikuje od varijeteta od kojeg je nastao. Pored pufne na vratu, često i na glavi ima malu ćubu. Posljednjih godina se radi i na stvaranju patuljastog varijeteta. Do konačnog priznavanja ovog varijeteta, ova kokoš se na izložbama pojavljuje pod radnim standardom.
Pročitajte: Australorp kokoška – Nosi jaja tokom cijele godine, ima sočno meso i otporna je na bolesti
Banatski gološijan – izgled i osobine
Snažanog izgleda, srednje visok položaj tijela, go vrat sa malom pufnom na polovini. Tijelo je oblika valjka, nešto suženo prema vratu i repu. Glava je srednje veličine, najčešće sa lisnatom krestom sa lijepo nazubljenim vrhovima. Ima i varijeteta sa ružastom krestom. Vrat je u obliku slova S. Lice je crveno. Leđa su srednje duga, malo povijena unazad.
Banatski gološijan je živahnog temperamenta, otporan na klimatske promjene i bolesti i u stalnom je pokretu u potrazi za hranom. Ima snažno izražen nagon za leženjem, a koke su odlične majke. Koka velikog varijeteta snese godišnje 120 do 160 jaja prosječne mase 55 grama. Kod pojedinih jedinki je nosivost i znatno veća. Tjelesna masa pijetla velikog varijeteta je 2,5 do 3 kilograma, a koke 2 do 2,5 kilograma. Tjelesna masa patuljastog pjetlića je 800 grama, a koke 700 grama.