U Udruženju poljoprivrednika BiH naglašavaju kako farmerima najveći problem predstavlja junad težine preko 800 kg čija ishrana od ove mase apsolutno nije rentabilna. Naprotiv, farmeri koji imaju ovakvu junad su već sada u velikom gubitku.
Udruženje poljoprivrednika BiH uputilo je Savjetu ministara BiH te Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Zahtjev za uvođeneje privremene mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza goveđeg mesa.
Ističu kako se zahtjev odnosi na uvoz goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, porijeklom iz Evropske unije, a radi rješavanja poremećaja na tržištu goveđeg mesa uzrokovanih povećanjem uvezenih količina i sniženim uvoznim cijenama ispod nivoa koji nepovoljno utiče na konkurentnost domaćih proizvođača i koji dovodi do opasnosti smanjenja i potpunog prekida tova. Predlažu privremenu mjeru uvođenja dadžbina na uvoz goveđeg mesa iz EU na carinsku teritoriju BiH za tarifne oznake 0201 20 30 00 i 0201 20 30 10 u trajanju od 60 dana.
Najveći problem junad težine preko 800 kg
“Proizvodnja goveđeg mesa u BiH je bazirana na tovu teladi, junadi i bikova, koje karakteriše kontinuirani trend smanjenja grla u tovu kao i manja isporuka klaonicama. Ovu proizvodnju prati stalno smanjenje potražnje i otkupa žive stoke domaćih klaonica i prerađivača, kao i značajno povećanje uvoza svježeg goveđeg mesa iz EU po relativno niskim uvoznim cijenama“, stoji u uvodu obrazloženja ovoga zahtjeva.
U Udruženju naglašavaju kako farmerima najveći problem predstavlja junad težine preko 800 kg čija ishrana od ove mase apsolutno nije rentabilna. Naprotiv, farmeri koji imaju ovakvu junad su već sada u velikom gubitku.
Ističu kako im nisu poznati razlozi za uvoz mesa po izuzetno niskim cijenama, a što bi nadležne državne službe trebale istražiti, kako ne bi došlo do totalnog propadanja domaće proizvodnje te gubitka prehrambene sigurnosti stanovništva u BiH.
Značajan pad količina proizvedenog goveđeg mesa bilježi se još od 2016.
“Po podacima kojima rasplažemo u Udruženju, u BiH ima oko 20.000 junadi koja su tržišni višak, a što je apsurd ako se uzme u obzir da je samo u ovoj godini do sada uvezeno skoro 30.000 tona junećeg mesa (što je ekvivalent za najmanje 50.000 junadi). Ova činjenica neminovno dokazuje da zbog uvoznog mesa proizvođači nisu mogli prodati junad na domaćem tržištu.
Značajan pad količina proizvedenog goveđeg mesa bilježi se još od 2016., a tokom 2018. godine su se desili izraziti poremećaji u proizvodnji i na tržištu BiH u sektoru proizvodnje i prometa goveda i goveđeg mesa“, upozoravaju u Udruženju te dodaju kako su poremećaji posljedica, prije svega liberalizacije BiH tržišta za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU i povećanog uvoza svježeg goveđeg mesa u BiH, kako za mesnu prerađivačku industriju, tako i uvoza svježeg ili rashlađenog mesa za redovnu potrošnju, što je dovelo do stagnacije, a krajem 2019. i potpunog zastoja otkupa tovnih grla iz domaćih izvora.
“Dodatno, uprkos poposkupljenju proizvodnje, otkupna cijena žive utovljene stoke na domaćem tržištu je značajno snižena, jer prerađivačka industrija i tržišni prodajni lanci odustaju od nabavke domaćeg mesa iz domaćih izvora“, naglašavaju.
Zahtjev u cijelosti pročitajte u dokumentu ispod teksta.
https://cdn.agroklub.com/upload/documents/jpg2pdf.pdf
Izvor: Agroklub.ba