Prohladno vrijeme podsjeća nas na jesen koja je tu i da baštovani uveliko pripremaju svoju baštu za zimu. Mnogi biljni patogeni mogu da preživjeti zimu u vrtovima, u zaraženom lišću, cvijeću, granama i voću. Lijepa vijest je da baštovani sami mogu da smanje rizik od biljnih bolesti za narednu godinu prateći ove korake temeljnog čišćenja vrta.
Drveće i grmlje
- Osmotrite lišće dok je još na biljkama da biste primijetili bolesti, poput pjegavosti lista. Pjege se javljaju u različitim bojama, nasumično raspoređene po površini lista, ali su više izražene na donjim i unutrašnjim listovima. Tu ćete ih najlakše prepoznati.
- Ukoliko ste utvrdili da postoji bolest pjegavost lista, lišće bi trebalo pograbiti kada opadne i ukloniti sa tog mjesta i staviti u kantu.
- Pogledajte grane sa uvenulim ili mrtvim lišćem. Prebojena, ispucala kora na ovim granama mogla bi da ukaže na prisustvo infekcije. Velike izrasline ukazuju na prisustvo raka. Označite granu trakom kako biste znali gdje je prisutan problem. Međutim, nemojte da uklanjate tu granu da biste uklonili rak. Ukoliko drvo orežete prije nego što uđe u stanje mirovanja može da pusti mlade klice koje neće imati vremena da otvrdnu prije zime, te niske temperature mogu da ih ubiju. Najbolje vrijeme za orezivanje bolesnih grana je u januaru ili februaru, kada je temperatura stalno ispod nule.
- U bašti gde se uzgaja povrće najbolje je da se uklone sve biljke koje su imale simptome bolesti tokom vegetacije i da se bace u kantu ili spale.
- Kod velikih bašta mnogi baštovani zaražene biljke zakopavaju u baštensku zemlju. U tom slučaju, baštovan koristi plodored i izbjegava sadnju bilo koje biljke iz iste biljne porodice kao što je i bolesna kultura i to narednih 3-4 godine.
- Zdravo lišće listopadnog drveća može da se postavi na zemlju povrtnjaka kako bi se spriječila erozija tla tokom zime i pružilo utočište domaćim oprašivačima.
Šta raditi sa bolesnim biljnim materijalom?
Sugestija je da se bolesni materijal ne kompostira.
Međutim, on zapravo može da se kompostira ukoliko ste zaista ovladali tehnikom kompostiranja, jer se kompostna gomila zagrijeva do 65 stepeni, što rezultira potpunim raspadom biljnog materijala. Ovo, takođe, ubija većinu patogena.
Ali, ako se vaš kompost ne zagrije dovoljno napraviće više štete nego koristi, te ako niste potpuno ovladali tehnikom kompostiranja, ipak je bolje da se ne eskperimentiše.
PROČITAJTE:
Stajsko đubrivo – Vrste, kvalitet i vrijeme primjene!
Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada
