Naslovnica Poljoprivredne grane Zaštita i ishrana biljaka Najčešće bolesti krompira u skladištu: Kako ih prepoznati i spriječiti

Najčešće bolesti krompira u skladištu: Kako ih prepoznati i spriječiti

krompir
Foto: agrosavjet.com / ilustracija

Skladištenje krompira predstavlja ključnu fazu u očuvanju kvaliteta krtola odnosno gomolja, ali i period kada krompir može postati podložan raznim bolestima. Ove bolesti mogu ozbiljno ugroziti skladišteni krompir, smanjujući njegovu upotrebnu vrijednost i dovodeći do gubitaka.

Jedna od najčešćih bolesti koja se javlja tokom skladištenja je suva bijela trulež, čiji su uzročnici gljive Fusarium coeruleum i Fusarium solani. Ove patogene spore su prisutne u tlu gdje se uzgaja krompir i mogu zaraziti gomolje u bilo kojem trenutku tokom skladištenja. Gljiva se često razvija na ranama koje nastaju tokom vađenja, klasiranja i transporta krompira. Visoka temperatura i vlažnost u skladištu dodatno pogoduju širenju ove infekcije. Optimalna temperatura za razvoj Fusariuma je između 15°C i 20°C, uz visoku relativnu vlažnost.

Još jedna značajna bolest je gangrena ili suva trulež, koju uzrokuje gljiva Phoma exigua. Kao i Fusarium, Phoma je parazit rana, a njeno širenje se pospješuje na nižim temperaturama u skladištu. Smanjenje relativne vlažnosti može pomoći u smanjenju infekcije ovim patogenom.

Pročitajte: Kako izbjeći bolesti krompira u skladištu?

Bolest poznata kao srebrolikost gomolja izazvana je gljivom Helminthosporium solani. Inicijalna infekcija obično potiče od zaraženog sjemenskog materijala, a visoke temperature (20-24°C) i visoka relativna vlažnost u skladištu mogu dovesti do masovne pojave ove bolesti.

Rhizoctonia solani, uzročnik bijele noge ili crne krastavosti, je još jedna česta bolest skladištenog krompira. Ova kosmopolitska gljiva može se razvijati u tlu bez prisustva krompira, a sjemenski materijal je najvažniji izvor zaraze. Iako optimalna temperatura za razvoj ove gljive iznosi oko 25°C, najveće štete se dešavaju kada je temperatura tla oko 10°C, što usporava rast krompira.

Poslednja u nizu je bolest koju izaziva Oospora pustulans, a manifestuje se pjegavošću pokožice i odumiranjem okca krompira. Oospora se prenosi sjemenskim materijalom, ali i tlo može biti izvor zaraze. Patogen može preživjeti u tlu kao mikrosklerocija najmanje godinu dana, a bolest se širi u vlažnim uslovima tokom skladištenja.

Efikasna prevencija ovih bolesti u skladištu započinje pravovremenim i pažljivim rukovanjem gomoljima tokom vađenja, transporta i skladištenja. Kontrola temperature i vlažnosti u skladištu od ključne je važnosti za minimiziranje rizika od infekcija. Regularno praćenje zdravstvenog stanja krompira i primena adekvatnih sanitarnih mjera može značajno smanjiti pojavu ovih bolesti i očuvati kvalitet krompira tokom skladištenja.

Exit mobile version