Sva životna filozofija, smrti, ali i nade u ponovno rođenje, stane u jedan jedini cvijet agave. Na njeno cvjetanje čeka se nekoliko decenija i upravo u tim trenucima kada su najljepše i najraskošnije agave umiru.
Pred kraj života stabljike agave mogu narasti i do sedam metara, kao da na taj način uzvišeno pokušavaju prkositi neminovnoj sudbini koja ih čeka. Ipak se majka priroda pobrinula da im ostavi zalog za budućnost, jer prije nego što uginu, agave puste hrpu sjemenki iz kojih će opet buknuti život.
“Stoljetna” sirovina iz koje se dobija tekila
Ova biljka iz porodice kaktusa, latinskog naziva agava americana, u našem podneblju živi između 25 i 30 godina, maksimalno 40, iako u nekim drugim područjima može doživjeti i 80 godina. To su pustinjske biljke gdje su temperaturne oscilacije vrlo visoke, pa dobro podnosi temperaturu i do tri stepena, uz uslov da su na suvom prostoru.
Može narasti do sedam metara, ali ako se želi kontrolisati njen rast, preporučuje se sadnja u vaze željenog promjera, pa duže može zadržati “patuljastiji” oblik. Domovina agava je Meksiko, iz kojeg su 1561. godine dopremljene u Evropu, a rasprostranjene su širom Sredozemlja. Kako dolazi iz porodice kaktusa, za nju vrijede ponešto izmijenjeni uslovi u kojima se najbolje osjeća, a to su suvo vrijeme i vrućine, tačnije sve ono od čega ostale biljke ugibaju.
To je prizemna mesnata biljka koja imaju sposobnost pohranjivanja zaliha vode u listovima i zadebljanim dijelovima stabljike, pa može uspješno preživjeti duga sušna razdoblja u pustinjama i ostalim suvim područjima u kojima živi. Ima dugačke listove zašiljene na vrhu s bodljama po obodu.
Listovi mogu narasti čak i u loncu na balkonu i do metar u dužinu. Od njihovih niti nekada se pravila kanapa. Biljka je poznata i pod imenom stoljetna biljka, primarno iz razloga što, zavisno od klimatskih uslova, cvjeta jednom u 10, 40 ili stotinu godina. Tokom cvjetanja, visoko stablo raste iz središta biljke i nosi veliki broj malih cvjetova. Plod je dugačak tobolac (čahura). Sjemenke su brojne, pljosnate i crnkaste. Cvate od juna do jula. Nakon donošenja ploda, prvobitna biljka uvene, ali mladice često nastaju iz osnove stabla od kojih nastaje nova biljka.
Ime je dobila po grčkoj riječi agavos, što znači uzvišen, slavan. Ime agava spominje se i u grčkoj mitologiji kao mitska kraljica Tebe, a takođe i u Euripidovom djelu “Bakus”.
Spominje se i u legendama i predanjima najstarijih latinoameričkih civilizacija koje svjedoče o dolasku sveopšteg potopa, a u narodnoj medicini pridaju joj se čudesna iscjeliteljska svojstva i od nje se spravljaju ljekovite tinkture. Samo su četiri dijela biljke jestiva, a to su cvjetovi, mesnati listovi, stabljika i sok.
Domoroci iz Meksika od agava su izrađivali olovke, eksere i igle, dok se u zemljama Srednje Amerike od nje proizvodi vino i rakija. Svakako, jedan od najpoznatijih proizvoda koji povezujemo sa biljkom agava jeste tekila, meksičko nacionalno piće, koje se proizvodi iz cvjetova i soka agave. Najčešće je to četrdesetodstotno piće sa stoodstotnim sadržajem agave.
Voli sunce i pomaže kod smanjenja bola
Osim industrijske vrijednosti, ljepota ove biljke i njenih brojnih podvrsta smjestila se u mnoge domove kao ukrasno bilje. Pored vrste sa čisto zelenim listovima postoje i one sa kremastobijelim ili žutim prugama ili ivicama.
Agave su izdržljive biljke sa minimumom održavanja. Voli obilato sunce i vrtnu zemlju pomiješanu sa dosta pijeska i treseta. Prezimiti mora u svijetlom prostoru, ne hladnijem od 5°C.
U periodu aktivnog rasta biljke, treba je redovno zalijevati tako da kompost bude vlažan. Za vrijeme zime zalijevajte je samo toliko da se kompost potpuno ne isuši. Po potrebi u proljeće je presadite. Razmnožava se putem malih biljaka koje izrastaju uz matičnu biljku ili iz sjemena.
Američka agava predstavlja novost u narodnoj medicini Evrope. Najčešće se preporučuje svježi sok i prašak od listova. Svježi sok pomiješan s medom (kadulje) liječi kašalj (hripavac), a istučen list agave koristi se za liječenje opekotina i rana jer smanjuje bol.
Prašak agave rastopljen u vodi i pomiješan s medom danas je najviše korišten za liječenje bolesti želuca i jetre, žutice, reume, te za regulisanje menstruacije.
Agava ima snažno trnje na kraju listova, a i sa strana, pa treba biti naročito oprezan tamo gdje se igraju djeca. Možda je bolje odreći se uzgoja agave u periodu dok djeca odrastaju.
Simptomi nedostatka osnovnih materija
Kalijum – Nedostatak kalijuma najprije je vidljiv na starom lišću na čijim se ivicama pojavljuju mrlje koje kasnije posmeđe. Usljed nedostatka kalijuma biljke slabije rastu.
Fosfor – Nedostatak fosfora najuočljiviji je na starom lišću. U početku lišće poprima modrozelenu boju, a potom zbog nastanka crvenog pigmenta poprima razne crvene nijanse.
Pripremila: Danka Vujičićž
Izvor: nezavisne novine
PROČITAJTE:
Kaktus zahtijeva pažnju i njegu: Savjeti da ova biljka procvjeta
Indijska smokva – Ljekovitost, kako očistiti i jesti