Volovsko srce ili biftek paradajz je rana sorta, a dozrijeva već za 80 dana od sjetve. Minimalna temperatura klijanja je 10°C, optimalna 24°C, a maksimalna 35°C.
Volovsko srce je paradajz koji se najčešće uzgajala u našem malom vrtu. Srcolika izgledom, sočna, intenzivnog mirisa – najfinija kada ju ubereš sa stabljike i u njoj uživaš još u vrtu.
Iako se radi o poznatoj, staroj, ali popularnoj sorti, sve više se uzgaja paradjz istog naziva, ali drugačijeg oblika.
Goveđi ili biftek paradajz
Na engleskom Ox-heart tomato zove se još i goveđi ili biftek paradajz. Mesnat je i sočan, s puno pregrada unutar ploda, nabijenog mesom. Ima relativno malo soka i umjerenu kiselost. Njegov “rebrasti” oblik više podsjeća na bundevu prinčeva kruna nego na srce. Težina mu može dostići čak do kilograma. Pojedine sorte su duguljastije, kruškolikog oblika.
Kod ove vrste paradajza postupak zrenja započinje iznutra tako da je plod zreo i ukusan dok izvana izgleda još pomalo zeleno. Kada je spolja potpuno crven, tada je već prezreo. Ako je ubran u pravom trenutku, na hladnom mjestu (ali ne u frižideru jer zaustavlja proces zrenja i utiče na ukus) može trajati oko sedam dana. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela.
Ova se sorta rijetko uzgaja u komercijalne svrhe jer nije prikladna za mehanizovanu berbu.
Rana sorta paradajza
Volovsko srce ili biftek paradajz je rana sorta, a dozrijeva već za 80 dana od sjetve. Minimalna temperatura klijanja je 10°C, optimalna 24°C, a maksimalna 35°C.
Sjetvu možete obaviti na zatvorenom, od kraja marta do kraja aprila, a u vrt se presađuje u maju. Dubina sjetve, kao i kod ostalih sorti ovog povrća je 0,5 cm. Naravno, možete ga posijati i direktno u vrt, “pod motiku” u maju.
Razmak između posađenih biljaka treba biti 50 cm. Svakako im postavite potpornje zbog velikih i teških plodova, ali i zato jer ova vrsta paradajza može narasti i preko dva metra. Kratiti ga možete pinciranjem.
Biljke trebaju puno sunca, dobro drenirano i nađubreno tlo s relativno neutralnim do kiselkastijim pH.
Rupu u koju ćete ga posaditi, dodatno pođubrite humusom ili glistenjakom. U slučaju da koristite peletirano ili vještačko đubrivo, nakon što ste posadili biljku, đubrivo pospite oko nje, te je dodatno zagrnite. U plodovima uživajte već početkom ljeta.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
PARADAJZ CRVENA KRUŠKA – Uzgoj i njega ove fantastične sorte
Slab prinos i sitni plodovi – gdje griješite prilikom prizvodnje paradajza?
Uz ove trikove otjerajte insekte sa paradajza i krastavca bez hemije
[/vc_column_text]
Html code here! Replace this with any non empty text and that's it.
Volovsko srce ili biftek paradajz je rana sorta, a dozrijeva već za 80 dana od sjetve. Minimalna temperatura klijanja je 10°C, optimalna 24°C, a maksimalna 35°C.
Volovsko srce je paradajz koji se najčešće uzgajala u našem malom vrtu. Srcolika izgledom, sočna, intenzivnog mirisa – najfinija kada ju ubereš sa stabljike i u njoj uživaš još u vrtu.
Iako se radi o poznatoj, staroj, ali popularnoj sorti, sve više se uzgaja paradjz istog naziva, ali drugačijeg oblika.
Goveđi ili biftek paradajz
Na engleskom Ox-heart tomato zove se još i goveđi ili biftek paradajz. Mesnat je i sočan, s puno pregrada unutar ploda, nabijenog mesom. Ima relativno malo soka i umjerenu kiselost. Njegov “rebrasti” oblik više podsjeća na bundevu prinčeva kruna nego na srce. Težina mu može dostići čak do kilograma. Pojedine sorte su duguljastije, kruškolikog oblika.
Kod ove vrste paradajza postupak zrenja započinje iznutra tako da je plod zreo i ukusan dok izvana izgleda još pomalo zeleno. Kada je spolja potpuno crven, tada je već prezreo. Ako je ubran u pravom trenutku, na hladnom mjestu (ali ne u frižideru jer zaustavlja proces zrenja i utiče na ukus) može trajati oko sedam dana. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela.
Ova se sorta rijetko uzgaja u komercijalne svrhe jer nije prikladna za mehanizovanu berbu.
Rana sorta paradajza
Volovsko srce ili biftek paradajz je rana sorta, a dozrijeva već za 80 dana od sjetve. Minimalna temperatura klijanja je 10°C, optimalna 24°C, a maksimalna 35°C.
Sjetvu možete obaviti na zatvorenom, od kraja marta do kraja aprila, a u vrt se presađuje u maju. Dubina sjetve, kao i kod ostalih sorti ovog povrća je 0,5 cm. Naravno, možete ga posijati i direktno u vrt, “pod motiku” u maju.
Razmak između posađenih biljaka treba biti 50 cm. Svakako im postavite potpornje zbog velikih i teških plodova, ali i zato jer ova vrsta paradajza može narasti i preko dva metra. Kratiti ga možete pinciranjem.
Biljke trebaju puno sunca, dobro drenirano i nađubreno tlo s relativno neutralnim do kiselkastijim pH.
Rupu u koju ćete ga posaditi, dodatno pođubrite humusom ili glistenjakom. U slučaju da koristite peletirano ili vještačko đubrivo, nakon što ste posadili biljku, đubrivo pospite oko nje, te je dodatno zagrnite. U plodovima uživajte već početkom ljeta.
Izvor: Agroklub.ba