Vrijeme prihrane počinje polovinom februara, a najprije treba prihranjivati biljke koje su u fazi busanja.
Za postizanje visokih prinosa ratarskih kultura kao presudan faktor je potrebno obaviti prihranu u proljeće. Prihranom se biljkama osigurava potrebna količina dušika, a vrijeme primjene zavisi od sorte do sorte. Neki usjevi trebaju manje količine dušika pa se mora pripaziti da se prekomjernom količinom ne izazove polijeganje.
Ozimine imaju dug period vegetacije i zbog toga je potrebno obaviti prihranu više puta, a većina usjeva zahtjeva samo dvije. Vrijeme prihrane počinje polovicom februara, a najprije treba prihranjivati biljke koje su u fazi busanja. Jako je bitno ispoštovati rokove bez obzira bio na polju snijeg ili ne. Izostanak ili kašnjenje imat će za posljedice manje prinose ili čak i gubitak.
Najbolje je upotrijebiti KAN đubrivo
Za prihranu na našim područjima koja imaju većinom kisela tla, najbolje je uporijebii KAN đubrivo. Ono sadrži biljci lakopristupačne oblike dušika: nitratni i amonijski, koji se uz malu količinu oborina spuštaju u zonu korjenovog sustava i omogućuju ozimim usjevima nesmetanu vegetaciju.
Kada obaviti prvu prihranu
Vrijeme obavljanja prve prihrane je kada dnevne temperature budu iznad 10 °C, a to je obično faza u kojoj usjev ima 3-4 razvijena lista. Ako je prihrana dobro odrađena u jesen, usjevu je dovoljno dati 100-150 kg/ ha KANA-a.
Kod sorata pšenice sa malim brojem klijavih zrna po jedinici površine, vrlo je važno dovoljno rano izvršiti prvu prihranu dušičnim đubrivima jer je karakteristika tih sorata da iz jedne posijane sjemenke formiraju dva klasa. Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije takvim je sortama nužno osigurati 185-220 kg/ha KAN-a, dok domaće sorte zahtjevaju 150- 200 kg/ha.
Ječam je daleko najosjetljivija ozimina i kod upotrebe veće količine prihrane može doći do polijeganja pa za razliku od pšenice u prvoj prihrani ne bismo smjeli koristiti više od 150-180 kg/ha KAN-a.
Ukoliko se jesensko đubrenje nije adekvatno odrađeno, potrebno je prihraniti s NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15 u količini 200 kg/ha. Ova formulacija neće izazvati nikakve štetne posljedice za kulturu, ali je upitna ekonomska isplativost primjene ove formulacije u prihrani.
Druga prihrana 30-tak dana nakon prve
Druga prihrana se obavlja u trenutku zametanja klasića, dakle u početku vlatanja kada se biljkama značajno uvećava masa i lisna površina. Obično je to između 25 i 35 dana od kada smo primjenili prvu. Koristi se 100-150 kg/ha KAN-a ili 80-100 kg/ha UREE, a osim toga, možemo koristiti i tekuća đubriva kao što je UAN u količini 100 l/ha, ali moramo paziti da se primjena uvijek vrši rano ujutro ili navečer kada je veća vlaga zraka i kada ne može doći do opeklina na listu zbog velike izloženosti Suncu.
Trećom prihranom đubrimo samo pšenicu
Treća prihrana koristi se samo kod pšenice, a utječe na kvalitetu pšenice dok na povećanje prinosa nema nikakav veliki utjecaj. Obavlja se u početku klasanja, a trebala bi se raditi folijarno jer u ovoj fazi biljka ima puno zelene mase. Najčešće se primjenjuje otopina UREE ( 100 l/ha 20% otopine).
Izvor: AgroKlub
PROČITAJTE:
Značaj jesenje osnovne obrade zemljišta