BiH, a samim tim, i Republika Srpska suočeni su sa tendencijom odliva stanovništva, kako iz urbanih, tako i iz seoskih područja, a sve češće odlaze i poljoprivrednici koji imaju posjede srednje veličine, tražeći bolje uslove za život i rad. Trenutno na selu živi i radi veoma veoma mali broj mladih poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednom proizvodnjom se bave uglavnom domaćini od preko 50 godina, često i sedamdesetogodišnjaci.
Dodatni problem je teško pronalaženje radne snage za poslove u poljoprivredi koji se jedino ručno mogu obavljati. Da bi se zadržali mladi radno sposobni poljoprivredni proizvođači, neophodno je obezbijediti uslove za njihov opstanak.
Neke od mjera koje treba preduzeti su:
– Obezbjeđenje sredstava iz razvojnih fondova za nabavku i izgradnju savremenih objekata i opreme
– Obezbjeđenje podsticaja i povoljnih kreditnih sredstava
– Obezbjeđenje sigurnog plasmana za poznatog kupca sa sigurnošću naplate njihovog prodatog proizvoda
– Što čvršće uvezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta na fer i korektnim odnosima, umjesto da dolazi do prelivanja sredstava u prerađivački sektor na štetu primarne poljoprivredne proizvodnje (za šta je najbolji primjer otkup pšenice)
– Na nivou države neophodno je definisati koje su to proizvodnje strateške, gdje država ima svoje mjesto i ulogu u regulisanju odnosa u tim proizvodnjama (kod nas, prije svega proizvodnja pšenice koja kao glavni proizvod za obezbjeđenje stanovništva hljebom mora biti strateški proizvod i od strane države kao takva zaštićena i podsticana. Naravno, pored pšenice, i druge bitne proizvodnje za prehranu stanovništva treba regulisati).
U ovoj proizvodnoj godini imamo vremenske uslove koji ne idu na ruku poljoprivrednicima, što već neizvjesnu proizvodnju čini još težom, sa mnogo troškova koji se ne kompenzuju radom i cijenom proizvoda na tržištu.
Krajnje je vrijeme da se donese i Zakon o restituciji, koji je bio upućen u Parlament BiH i koji je usaglašen od strane predstavnika sva tri naroda, ili da se vrati stari, čiju primjenu je obustavio Visoki predstavnik. Ovo je neophodno da bi se završio započeti proces vraćanja imovine građanima od kojih je nepravedno oduzeta, nakon čega će se tačno znati koja je imovina u vlasništvu Republike Srpske, kako bi ona, prije svega poljoprivredno zemljište, bila stavljena u funkciju.
Na području Semberije u Registar poljoprivrednih gazdinstava upisano je 6524 proizvođača, a zbog politike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u ovoj godini pravo na podsticaje ima samo 2305 ili 35 odsto poljoprivrednih gazdinstava, dok je bez prava na podsticaje ostalo 4219 poljoprivrednih gazdinstava. Država mora koristiti mehanizme zaštite domaće proizvodnje zabranom uvoza u periodu kada se na tržište plasira domaći proizvod uvođenjem prelevmana, kao i pojačanim drugim dozvoljenim administrativnim mjerama (fitosanitarni pregledi, analize, sertifikati).
Takođe se nadamo da će Republika Srpska konačno donijeti Zakon o posticajima o komo se govori već duže vreme, a na osnovu kojeg će se poljoprivrednici orijentisati na određene vrste proizvodnje jer će na taj način u dužem vremenskom periodu tačno znati šta i koliko mogu dobiti od države, a šta oni moraju oni uložiti i time osigurati stabilnije poslovanje.
Izvor: SemberijaInfo