Dragoljub (lat. Tropaeolum majus) samonikla začinska i aromatična biljka koja pripada malenoj porodici Tropaeolaceae. Ova porodica porijeklom je iz Južne Amerike, a vrsta Tropaeolum majus rasprostranjena je kod nas duž Jadranske obale. Budući da dragoljub voli najviše topla i sunčana mjesta, a ima je i po svjetlim bukovim šumama i gajevima.
Ako volite ukrašavati svoje balkone i okućnice biljem, jedna od ljepših i popularnijih je svakako dragoljub (Tropaeolum majus), koji osim što će ukrasiti vaš dom, i vašem će organizmu ponuditi zdravlje.
Pročitajte: Dragoljub je cvijet koji povećava prinos u bašti, evo koja je njegova tajna
Dragoljub ljekovita svojstva
Dragoljub je jednogodišnja biljka koja potiče iz zemalja Južne Amerike gdje se od davnina koristi kao ljekovita biljka, ponajprije za zarastanje rana i sprečavanje eventualnih infekcija. Smatra se jakim prirodnim antibiotikom, koristi se kao tinktura, a od njega se može pripremati i sok. Dragoljub je jestiva biljka, listovi imaju gorak ukus te su odlični kao dodatak salatama.
Raste u visinu do 15 cm, ima velike skoro okrugle listove, zelenkaste boje te lijepe narandžasto-žutocrvene cvjetove. Dragoljub ima i plod sa sjemenkom koja se može sušiti i jesti. Na našim se prostorima uzgaja kao ukrasna biljka, a voli topla i suncem obasjana mjesta.
Dragoljub je izvor i vitamina C, pektina, tanina, eričnih ulja, flavonoida, karotina, fosforne i aminokiseline, saharoze, fruktoze, željeza, magnezijuma, fosfora, sumpora pa ima široku primjenu u liječenju. Dragoljub je jedan od prirodnih antibiotika, a djeluje antigljivično, antiseptički, antibakterijski, kao diuretik i laksativ. Posljednjih godina je dokazano da svi dijelovi biljke djeluju antibiotski i povećavaju otpornost organizma.
Kako djeluje antibakterijski, upotrebljava se i za liječenje infekcija poput onih urinarnog trakta. Sumporno ulje u dragoljubu je ljekovito u slučaju bronhitisa, pospješuje izbacivanje sluzi, a koristi se kod astme te pojačava izlučivanje mokraće.
Salata, čaj i sok od dragoljuba
Ukoliko niste, obavezno isprobajte salatu od dragoljuba, a pripremiti je možete tako što ćete mlado lišće biljke isjeckati sitno, posoliti i dodati maslinovo ulje i balzamiko sirćeta ili limunovog soka. Možete ga pomiješati s listovima drugih salata.
Sok od dragoljuba se priprema tako da se listovi i stabiljka biljke melju i cijede, pripravak pomaže kod oboljenja bronhija.
Čaj od dragoljuba se priprema od osušenih cvijetova i listova biljke koji se preliju vrelom vodom (za jednu šolju čaja je dovoljno jednu kašiku osušenog dragoljuba preliti vodom. Odličan je za urinarne infekcije, ali u malim količinama.
Pročitajte: Cvijeće koje možete jesti – Neven, dragoljub, lavanda…
Dragoljub tinktura
Tinktura od dragoljuba se može pripremiti i kod kuće od cvjetova ili listova biljke. Za pripremu tinkture, prema navodima na portalu MedicalNewsToday potrebno je:
- ubrati dragoljub i ukloniti neželjene dijelove (poput stabljike i listova)
- oprati i grubo narezati dragoljub cvijeće
- staviti u čistu teglu koja se može hermetički zatvoriti
- preliti s alkoholom ili sirćetom i zatvoriti teglu
- ostaviti zatvorenu teglu 6 sedmica uz povremeno lagano mućkanje kako bi se željeni spojevi ekstrahovali
- nakon 6 sedmica, dobijenu tinkturu treba ocijediti od krutih dijelova cvijeća, označiti teglu i poklopljenu skladištiti.
Preporučen omjer alkohola i biljnih dijelova za pripremu tinkture od svježih dijelova biljke je 1:1. Dakle, količina alkohola treba biti jednaka količini cvjetova. Tinktura se koristi tako da se mala količina (nekoliko kapljica max do 25) stavi u vodu i potom proguta.
Za sada znamo da je dragoljub cvijet kao i ostali dijelovi biljke vrlo vrijedna, dok u isto vrijeme ne zahtijeva mnogo brige tokom uzgoja.
Pročitajte: Dragoljub – Borac protiv bakterija raste na vašoj terasi
Uzgoj dragoljuba
Sjeme dragoljuba je veoma veliko. Može se sijati direktno na gredicu u aprilu ili maju. Ako želite da vam dragoljub u vrtu ili na balkonu cvate već u rano ljeto sijte ga u martu u zaštićene plitice, pa ih presadite kad prestane opasnost od mraza. Mogu rasti u cvjetnjaku ili povrtnjaku, u loncima i u visećim košaricama.
Sijete li ga u vrtu, primjera kao graničnik ili uz staze, neka udaljenost među sjemenkama i od rubova bude po 15 do 20 cm. Mjesto na kojem će rasti nemojte prihranjivati, jer će to obilje hraniva potaknuti bujanje listova, pa neće biti puno cvjetova.
Raste dobro na vlažnim, sunčanim i polusjenovitim mjestima. Što je više sunca na gredici, cvate bogatije. Zbog brzog širenja posebno je dobar kao prekrivač tla na površinama koje su obrasle korovom. Dragoljub je u svom rastu i širenju agresivniji od korova, pa će ga svojim lišćem „zagušiti“.
U povrtnjaku je dobar susjed brokuli i karfiolu, paradajzu, tikvicama i krastavcima. Ako ga sijete u loncu ili visećoj saksiji, pazite da ga dobro zalivate.