Plamenjaču šljive izaziva gljiva Polystigma rubrum, a za bolest je karakteristično da se javlja isključivo na listu, na kojem se obrazuju pjege različite veličine koje se međusobno spajaju, a ponekad prekriju i cijelu lisnu površinu.
Pjege su sa lica lista malo ispupčene, a sa naličja udubljene. U početku su žućkaste, nešto kasnije narandžaste i na kraju tamno crvene boje. Kod jačih napada lišće prevremeno opada u avgustu ili početkom septembra. Voćke slabe, plodovi ostaju sitni i opadaju. Mladari se teško oporavljaju, a cvjetni pupoljci teško obrazuju.
Pročitajte: Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos na jesen
U razvojnom ciklusu P. rubrum smenjuju se dvije faze: saprofitna i parazitna. Saprofitna faza se odvija u opalom lišću, a parazitna za vrijeme vegetacije. Obnavljanje i širenje bolesti zavisi isključivo od razvoja gljive u toku saprofitne faze. Tok obrazovanja i sazrijevanja askospora zavisi od klimatskih uslova. Tako se one mogu oslobađati prije kretanja vegetacije, u toku cvjetanja, posle cvjetanja, pa čak i poslije precvjetavanja. Askospore se oslobađaju iz askusa kad su fiziološki zrele i kad su stome dobro navlažene kišom ili rosom u trajanju od najmanje sat vremena. Uslov je, takođe, da temperatura bude iznad 10 stepeni. Lišće se inficira ukoliko je mlado i kad se na njemu nalaze kapi kiše ili rose, a temperatura vazduha iznad osam stepeni.
Optimalni rok za hemijsku zaštitu se određuje na osnovu razvoja gljive u toku saprofitne faze. Kritičan period za inficiranje je od početka listanja pa dvije do tri nedjelje poslije precvjetavanja. Tretiranje se izvodi najčešće po precvjetavanju. Međutim, ukoliko se radi o osjetljivim sortama (npr, požegača, čačanska lepotica), a listanje se dogodi prije cvjetanja, tretiranje bi trebalo obaviti na početku cvjetanja fungicidima…