Loši vremenski uslovi otežavaju poljoprivrednicima obavljanje fungicidnog tretmana u zaštiti pšenice protiv fuzarioze klasa, odnosno bolesti koja uzrokuje smanjenu prinosa i lošeg kvaliteta zrna.
Ovo je široko rasprostranjena bolest koja se u zavisnosti od vremenskih uslova javlja skoro svake godine u slabijem ili jačem intenzitetu pričinjavajući štete koje se ispoljavaju u smanjenju prinosa i zrnu lošijeg kvaliteta. Najčešće se javlja na početku cvjetanja i u mliječnoj zrelosti.
Vaso Dikić iz Amajlija već treći put tretira pšenicu kako bi je zaštitio od biljnih bolesti. Ovih dana vrši zaštitu klasa od fuzarioze, bolesti koja pričinjava velike štete na usjevu. Pod pšenicom ima 400 dunuma i kaže da ne pamti da je nekada pšenica oboljela kao ove godine.
– Non stop kiša pada, pa ugrije i onda je to idealno za ovu bolest. Svako novo prskanje poskupljuje proizvodnju, a ove godine će to biti za najmanje 30 odsto. Bez obzira na prskanje i ulaganje, procjenjujem da će i prinosi biti umanjeni za najmanje tonu po hektaru – kaže Dikić.
Fuzarioza klasa je gljivično oboljenje pšenice koje može znatno da smanji prinos i kvalitet zrna. Bolest se javlja i počinje da se razvija u vrijeme cvjetanja pšenice. Kišovito vrijeme, kao što je sada, doprinosi da se bolest javlja u jačem intenzitetu.
I ratar Boško Radić bori se sa ovom biljnom bolešću. Uradiće i treći tretman zaštite iako će to povećati ulaganja.
– Po hektaru je to za 60 KM. Ja imam oko 3.180 hektara pod hljebnim žitom , pa me dođe gotovo kao tona pšenice. Ko plaća zakup, a većina nas plaća onda u ovakvim godinama praktično i nemamo računice – kaže ovaj poljoprivrednik.
Cvjetanje pšenice predstavlja jako osjetljivu fazu u razvoju pšenicu gdje bi trebalo da obavi tretman fungicidima radi zaštite od bolesti fuzarioza klasa pšenice, upozoravaju i stručnjaci.Đorđe Glišić, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi preporučuje fungicide kao što su amister ekstra u dozi 0,7 litara po hektaru ili duet utra u dozi 0,5 litara po hektaru jer ove dvije komponente sprječavaju da se bolest naseli unutar klasova i stopiraju već postojeću infekciju.
– Trenutno vremenski uslovi pogoduju širenju prouzrokovana oboljenja tako da je tretman navedenim fungicidima neizostavan. Ratari moraju obratiti pažnju i na prisustvo insekata akcentujući na žitnu pijavicu u narodu poznatu kao lemu tako da odgovarajućim fungicidima slobodno mogu da dodaju i insekticide – kaže Glišić.
Uočena žitna pijavica
Na semberskim pšeničnim poljima uočeno je pojačano prisustvo žitne pijavice, štetočine koja može pričiniti veliku štetu na usjevu.
Žitna pijavica hrani se listovima ječma i pšenice, a najveća šteta nastaje pri oštećenju lista zastavičara što uslovljava smanjenje prinosa strnih žita za 30 do 50 odsto.
Štetu čine i odrasli insekti i larve. Zaražen usjev lako se uočava po karakterističnoj prljavo bijeloj boji listova. Još nije kasno da se usjev zaštiti. Suzbijanje ovog insekta uspješno se obavlja primjenom preventivnih i agrotehničkih mjera poput gajenja otpornih sorti.
Riječ je o sorti sa više dlačica na listu. Zatim dubokom jesenjom obradom, plodoredom, kao i optimalnim đubrenjem azotom.
Svaki dan bez padavina poljoprivrednici koriste kako bi zaštitili pšenicu od bolesti.
Stručnjaci ističu da tretman treba uraditi kad su biljke potpuno suve, te da je za njegovo efikasno djelovanje neophodno da dva do tri sata nakon prskanja ne padne kiša.
Izvor: Semberske novine