Mrkva potiče iz Centralnog dijela Sredozemlja i Azije. Mrkva se koristi u domaćinstvu, prehrmbenoj i kozmetičkoj industriji. Zahvaljujući mogućnostima dugog čuvanja, u domaćinstvu se može koristiti tokom cijele godine.
Uslovi uspijevanja mrkve
Toplota
Klijanje, nicanje, kao i ostale faze rasta i razvića umnogome zavise od temperature. Mrkva dobro podnosi niske temperature. Sjeme klija već na 3-6°C. Na temperaturi od 8°C klija za oko 30 dana, na 18°C niče za 8-17 dana, na 26°C za 6-11, a na 30°C za 5-8 dana.
Mlade, tek nikle, biljčice izdržavaju niske temperature do -5°C. Lišće izmrzava na -8°C. Korijen pri dugotrajnim zahlađenjima podnosi temperature do -3°C. Optimalna temperatura za rast i razviće kreće se u granicama 15-25°C. Mrkva posijana u rano proljeće, us lučaju niskih temperatura može u znatnom procentu da prođe fazu jarovizacije i prelazi u reproduktivnu fazu, čime se smanjuje prinos i kvalitet korijena.
Pročitajte: Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja
Vlaga
Potrebe mrkve za vodom su visoke u toku čitave vegetacije. A naročito su izražene u periodu klijanja i nicanja, formiranja 3-6 listova i u fazi formiranja zadebljalog korijena.
Potrebe za vodom su velike i u drugoj polovini života sve do fazemliječno-voštane i voštane zrelosti.
Svjetlost
Neophodna je tokom cijele vegetacije, posebno u fazi nicanja. Mrkva je kultura dugog dana. Ako se sorte i južnih krajeva gaje na sjeveru, nastaje cvjetanje u prvoj godini života. U uslovima kratkog dana, sorte dugog dana formiraju više listova u rozeti. Najbolji prinos korijena dobijen je gajenjem mrkve na danu dužine 9-12 časova.
Pročitajte: Bolesti mrkve, celera i paštrnjaka
Zemljište i hranljive materije
Najpogodnija su laka, rastresita i hranom bogata zemljišta, kao što su černozem, aluvijalni riječni nanosi, ilovačasta pjeskuša. Pjeskuša je, uz obilno đubrenje organskim đubrivom i navodnjavanje, takođe pogodno zemljište. Optimalna reakcija zemljišta je pH 5-7.
Mrkvu ne treba gajiti na plitkom, teškom, zbijenom ili podvodnom zemljištu. Na ovakvim zemljištima, korijen je blijede boje, žilav, račva se, prinosi su niski, a na podvodnim terenima usjev propada.
Pri proizvodnji 10 tona korijena po hektaru, mrkva iznosi iz zemljišta 32 kg azota, 15 kg fosfora, 60 kg kalijuma ili oko 40 kg kalcijuma. Ove količine hranljive materije se ne usvajaju ravnomjero tokom vegetacije. Najveće usvajanje je u drugoj polovini vegetacije.
Nedostatak azota dovodi do usporavanja rasta, izaziva žutilo lišća, a u dužem periodu i opadanje lišća. Višak azota podstiče bujan razvoj lisne mase, na račun rasta korijena. Fosfor utiče na povećanje sadržaja ugljenih hidrata. U nedostatku fosfora lišće dobija crvenkastu nijansu. Kalijum utiče na finu strukturu i nježnu konzistenciju korijena. Nedostatak kalijuma se odražava na smanjenu apsorpciju kiseonika, zbog čega lišće ima pjegavo žutu boju.
Pored navedenih makroelemenata, za normalan rast i razviće korijena, potrebno je da zemljište bude snabdjeveno sa dovoljno gvožđa, sumpora, mangana, cinka, bora, i ostalih mikroelemenata.
Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.