Sastrica (Lathyrus sativus) je jednogodišnja biljna vrsta iz familije leguminoza (Fabaceae). U narodnu je poznata i pod imenima kao što su grahor, cič, čičarica, sekiric, sekirče, plavi grašak i indijski grašak.
Širok spektar narodnih naziva za ovu kulturu zapravo svjedoče o raširenosti ove vrste u ishrani lokalnog stanovništva u davnim vremenima. Prema arheobotaničkim nalazima, ova biljna vrsta je prvo počela da uzgaja na Balkanskom poluostrvu odakle se kasnije raširila po Evropi, Indiji, Aziji i Bliskom Istoku. Međutim, ovaj usjev je skoro zaboravljen. U posljednje vrijeme sastrica se ponovo uvodi u plodored, uglavnom za potrebe organske proizvodnje.
Takođe, našla je svoje mjesto u ishrani pacijenata koji boluju od dijabetesa.
Sjeme sastrice po svom hemijskom sastavu slično je sjemenu sočiva. Prosječan sadržaj bjelančevina iznosi 23-35%, 41-49% bezazotnih ekstraktivnih materija, 0,5-1,9% ulja, 4-5% celuloze i 2-3% mineralnih materija. Ovakav sastav sjemena svrstava sastricu u kategoriju dobrih variva u ljudskoj ishrani. Sjeme sastrice može se koristiti i kao koncentrovano stočno hranivo, osim kod konja, pošto kod njih izaziva poremećaje u organima za varenje. Treba naglasiti da se u ljudskoj i životinjskoj ishrani koriste jedino forme bijelog sjemena. Zelena masa i sijeno su kvalitetna kabasta stočna hrana.
Pročitajte: Kako se gaji SOČIVO mahunarka koja ima dobru perspektivu
Sastrica je jednogodišnja zeljasta biljka. Stablo je polegljivo, ili polupolegljivo, okruglo, razgranato i dostiže visinu do jednog metra. List je parno perast. Cvjetovi su veoma slični cvjetovima graška, izbijaju 1-2 u pazuhu listova. Boje su bijele ili plave sa sivom ili rozom nervaturom. Mahune su kratke sa 2-5 sjemenki. Sjeme je poluovalno, sjemenjača glatka, mat bijele blijedožute ili mrke boje. Masa 1.000 sjemena je 50-600 g. Primjenu imaju sorte srednje krupnog sjemena bijele ili blijedožute boje, mase 1.000 sjemena 150-200 g.
Što se tiče uslova uspijevanja, ova kultura je veoma skromna. Minimalna temperatura za klijanje iznosi 3 stepena, a mlade biljke izdrže mrazeve do -6 stepeni. Vegetacija traje 80-110 dana. Potrebe u vlazi su manje u odnosu na grašak, međutim sastrica dobro podnosi sušu, naročito u prvom dijelu vegetacije, što svakako pruža mogućnosti uvođenja ove kulture kao značajnu alternativnu kulturu u uslovima klimatskih promjena.
Sastrica u plodoredu dolazi poslije okopavina, a predhodi strnjinama.
Ova kultura ima relativno velike potrebe u hranljivim materijama, ali ih dosta dobro koristi iz rezervi zemljišta. Đubrenjem se unosi oko 20-40 kg/ha azota i to predsjetveno, a sa osnovnom obradom se unosi 60-90 kg/ha P2O5 i 40-60 kg /ha K2O.
Osnovna obrada zemljišta izvodi se u jesen do dubine 30 cm, ukoliko postoji mogućnost u jesenjem periodu, neophodno je odraditi i dopunsku obradu zemljišta, zbog što manjeg gaženja u proljetnjem dijelu vegetacije s obzirom da sjetva sastrice obavlja u rano proljeće kad i jara prava žita. U proizvodnji mase za sijeno može se sijati i kasnije. Za proizvodnju sjemena i zelene mase sije se uskoredo (12-15 cm) ili nešto šire redove (20-25 cm). Poželjan sklop je 70-120 biljaka/m2. Optimalna količina sjemena za sjetvu iznosi 130-150 kg/ha. Dubina sjetve je 5-8 cm. Da bi se spriječilo polijeganje moguća je združena sjetva sa strnim žitima.
Pročitajte: Nepravedno zapostavljene sorte mahunarki
U mjere njege spada valjanje poslije sjetve prije nicanja, a u ponekim situacija neophodna je primjena drljače radi razbijanja pokorice. Poslije nicanja može se obaviti drljanje poprijeko na redove radi razbijanja pokorice. U prvom dijelu vegetacije sporo raste, te ukoliko postoji potreba mogu se primijeniti isti herbicidi koji se primjenjuju kod graška.
Iako je tolerantna na sušu, dobro reaguje na navodnjavanje, naročito u fazi cvjetanja i nalivanja sjemena.
Dosta neravnomjerno sazrijeva, međutim manje je sklona pucanju mahuna, a dobro naknadno sazrijeva. Povoljan momenat za žetvu je kad su mahune u donjoj polovini stable zrele. Usjev se kosi, dosušuje u otkosima 5-7 dana, a poslije toga se vrši. Prinos sjemena se kreće od 600 kg/ha do 1.500 kg/ha.
Za proizvodnju sijena ili silaže, žetva se obavlja kada je formirano sjeme u mahunama na donjem dijelu stabla.