Toplo vrijeme tokom zime može izazvati kretanje vegetacije prije nego što je uobičajeno za naše klimatsko područje.
Voće je u fazi mirovanja, ali ukoliko temperatura zemljišta nekoliko dana bude na oko 5 stpeneni, mogu se stvoriti uslovi za kretanje vegetacije, dok se sa cvjetanjem kreće kada prosječne dnevne temperature vazduha dostignu vrijednost između 9 i 12 stepeni.
Pojedine voćne vrste počinju sa cvjetanjem pri nižim dnevnim temperaturama (npr. lijeska na 5-8 stepeni ),a neke zahtjevaju veće temperature (npr. dunja 16 stepeni). Veće dnevne temperature ubrzavaju cvjetanje.
Razlike u početku cvjetanja u istim klimatskim područjima mogu biti značajne, a pojedinih godina mogu da iznose i do mjesec dana.
Pročitajte: Vječita dilema: krečiti ili ne krečiti drveće u proljeće?
Najizraženiji uticaj na kretanje vegetacije u nekom području ima klima područja i specifični mikroklimatski uslovi rejona gajenja. Na sam početak cvjetanja velikog uticaja ima nadmorska visina, geografska širina i ekspozicija terena. Početak i dužinu cvjetanja uslovljavaju temperaturni uslovi u periodu mirovanja, a posebno u periodu prelaska iz faze mirovanja u početak kretanja vegetacije. Promjene u rastu i razvitku generativnih organa počinju bubrenjem generativnih pupoljaka, tj. sa početkom kretanja vegetacije.
Početak bubrenja pupoljaka ostvaruje se po završetku perioda mirovanja voćaka i uslovljen je temperaturnim uslovima. Pri nižim temperaturama početak bubrenja pupoljaka odvija se sporije dok ga više temperature ubrzavaju. Za sam proces početka bubrenja pupoljaka potrebno je od 24 do 48 časova. Kada proces bubrenja započne ne može se više zaustaviti, jedino se njegova dinamika može menjati u zavisnosti od ekoloških uslova.
Pročitajte: Šta je MRAZOPUC i kako sanirati posljedice
U ovom periodu počinje kretanje sokova od korijena i starijih dijelova stabla ka mlađim. Počinje proces tzv. raskaljivanja stabala i on nastaje usljed povećanih dnevnih temperatura. U godinama kada su izražena veća temperaturna kolebanja dolazi do oštećenja stabala usljed zagrijavanja u vidu pucanja kore na stablu i oštećenja na cvjetnim pupoljcima u vidu izmrzavanja.
Autor: dipl. inž. Snežana Dragićević-Filipović, PSSS Čačak