Ako vas je zainteresovao i izgleda vam zanimljiv tekst o tome odakle cvijeću miris i boja na pravom ste mjestu! Ubrzo će kada je riječ o ovome napisanom saznati! Često se dešava da gledamo neku biljku i divimo se njenom “cvijetu”, a da, u stvari, to uopšte nije cvijet!
Na osnovu fosilnih ostataka znamo da su se prvi cvjetovi pojavili prije oko 125 miliona godina, međutim prve kopnene biljke pojavile su se mnogo ranije, prije čak 470 miliona godina.
Ako pod cvijetom podrazumijevamo nešto što je obojeno jarkim bojama a raste na biljci, možemo lako da pogriješimo. Na primjer, latice svibinog “cvijeta“, koji se razvija u proljeće, uopšte nisu latice. Cvjetovi američke poinsetije su primjer obojenog lišća koje liči na cvjetove.
Međutim, čuperci na vrhovima trava su, u stvari, cvjetovi! Nezreo klip kukuruza je cvijet. Botaničari kažu da je cvijet grupa dijelova čiji je zadatak da proizvede polen ili sjeme, ili i jedno i drugo. Cvjetove imaju samo biljke koje stvaraju sjeme. I samo oni dijelovi biljke koji su u bliskoj vezi sa obrazovanjem sjemena mogu se smatrati dijelovima cvijeta.
Pročitajte: Prelijepo, a otrovno – Cvijeće sa kojim morate biti oprezni
Odakle cvijetu miris?
Cvijet miriše kad se izvijesna eterična ulja nalaze u laticama cvijeta. Ova ulja proizvodi biljka prilikom razvijanja. Eterna ulja su vrlo složena. Pod izvijesnim uslovima se razlažu i obrazuju eterična ulja, koja lako isparavaju. Кad se to desi, mi udišemo miris ovih ulja.
Poseban tip mirisa nekog cvijeta zavisi od hemijskih sastojaka tog eteričnog ulja, a razne kombinacije daju različite mirise. Slična ulja se, osim u cvjetovima, nalaze i u lišću, kori, korijenu, plodu i sjemenu. Na primjer, narandže i limuni ih imaju u plodu, bademi u sjemenu, cimet u kori, i tako dalje.
Pročitajte: Uz ovaj trik sobno cvijeće brzo će se oporaviti i biti bujno
Odakle cvijetu boja?
Boja cvjetova predstavlja rezultat taloženja pigmenata u laticama; mada postoje i vrste sa jarko obojenim braktejama, čašicama ili prašnicima. Cvijeće je crveno, plavo, purpurno ili ljubičasto zato što sadrži “antocijanin”, bojenu materiju rastvorenu u soku cvjetnih ćelija. Druge boje, kao žuta, narandžasta i zelena, postaju od drugih bojenih materija ili pigmenata. Ove materije obuhvataju hlorofil, karotin, itd. Između njih nema hemijske veze.
Tako boje cvjetova pripisujemo pigmentima zvanim “antocijanini“ i drugim pigmentima zvanim “plastidi”. Jedna grupa pigmenata boji jednim nizom boja, a druga drugim.
Na primjer, hortenzija (H. macrophylla) će proizvesti tamnoplavu boju kada je pH tla 5,5 ili manji i ima dovoljno aluminija. Iznad ove pH vrijednosti, boja se menja u različite ljubičaste do roze nijanse.
Takođe dobro nahranjen cvijet donosi više mirisa. Zatim, kada cvijet odustane od većine svoje energije za proizvodnju mirisa, njegov izgled neće trajati vječno. Ruže kupljene u prodavnici nemaju miris, ali traju duže od ruža u bašti jer njihova energija leži u izgledu, a ne u mirisu.