Ribizla uslovi gajenja – Bogatstvo vitamina, antocijana i minerala je najvažniji razlog zašto potrošači ih kupuju.
Svjetlost
Ribizla je biljka Sunca, ne podnosi zasjenu, ni prejaku izolaciju. Treba je gajiti u čistoj kulturi, a ne kao međukulturu. Na zasijanim površinama osnovne grane ribizle ogole, pa se rodnost smanjuje, kvalitet plodova pogoršava, a život voćke skraćuje.
Toplota
Ribizla, a naročito crna, spada među voćke koje mogu da podnesu vrlo hladne zime (do -33°C) u toku dubokog zimskog odmora. Ona prevazilazi malinu u pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama. Najosjetljivije prema zimskim mrazevima su jednogodišnje grane u žbunu, a najotporniji su pupoljci. Osjetljivost pokazuje prema velikim vrućinama i suši tokom ljeta, pa može da dođe do paleži i prevremenog opadanja lišća. To joj skraćuje vijek, smanjuje prinose i pogoršava kvalitet plodova. Odgovaraju joj srednje ljetnje temperature vazduha od 17 do 18 C, koje postoje u planinskim područjima sa nadmorskom visinom od 700 do 1.200 metara.
Pročitajte: CRNA RIBIZLA – Na ovo morate obratiti pažnju prilikom sadnje
Voda i vlažnost
Crna ribizla je hidrofilna voćka i da bi se uspješno gajila potrebno je više vode nego za bilo koju drugu voćku, čak više nego za malinu i zimske sorte jabuke. Sušu najgore podnosi crna ribizla, a najbolje zlatna, crvena i bijela čine prelaz između njih. U sušnom periodu plodovi zaostaju u porastu, otpadaju, slabijeg su kvaliteta, cijela biljka vene i na kraju se suši.
Vjetar
Jaki, suvi, hladni i vrlo topli vjetrovi mogu da pojačaju transpiraciju, ometaju rad pčela u oprašivanju, isuše žig tučka i otežaju oplođenje, otresu plodove i izazovu prevremeno otpadanje lišća ribizle.
Ribizla – uslovi gajenja i preporuka sorte za gajenje
Sorte crvene ribizle
Džunifer (Junifer) – Francuska sorta, vrlo pogodna sorta za gajenje u zaštićenom prostoru, veoma atraktivna za vansezonski uzgoj. Sazrijeva vrlo rano (početak juna). Slabije bujnosti žbuna, a njenim gajenjem na bujnijim podlogama može se poboljšati porast grana i doprinijeti većoj rodnosti. Osjetljivost pokazuje prema poznim proljećnim mrazevima zbog ranog vremena cvjetanja. Samooplodna je i rodna (4,4 kg po žbunu). Grozdovi su srednje dugi, umjereno zbijeni, sa prosječnom masom od 10 grama. Bobice su srednje krupne (0,8 grama), čvrste, intenzivno crvene boje, vrlo atraktivnog izgleda. Posjeduje vrlo visok sadržaj rastvorljive suve materije, što je pored potrošnje u svježem stanju čini pogodnom i za industrijsku preradu.
Pročitajte: Zašto RIBIZLE zalivati KIPUĆOM VODOM
Rondom (Rondom) – Holandska sorta. Visoko je prinosna sorta, što je čini komercijalno vrednom. Sazrijeva srednje rano do srednje pozno (krajem juna). Grane u žbunu su uspravne i bujne. Otpornost pokazuje prema prouzrokovačima pepelnice i ribizline rđe. Grozd je dug i kompaktan. Bobice su krupne (0,93 grama), okruglaste, čvrste, crveno obojene i sjajne pokožice. Bobice se nakon zrenja dobro drže u grozdu i ne otpadaju.
Stanca (Stanza) – Holandska sorta, sazrijeva srednje rano (7 dana poslije sorte Džunifer). Žbun umjereno bujan, sa uspravnim granama. Za dobar prinos zahtjeva srednje dugu rezidbu. Grozd je srednje dug sa prosječno 13 bobica, koje su krupne, tamnije crvene boje, kiselkastog ukusa sa niskim sadržajem rastvorljive suve materije. Odlikuje se visokim sadržajem antocijana, što je čini pogodnom sortom za proizvodnju sokova.
Ana Prokić, dipl.inž.