Šipak ili divlja ruža – U arheološkim nalazištima u mnogim dijelovima Evrope, u posudama od kamena, nađena je u tragovima, neka tamna masa, za koju se kasnije ispostavilo da je pekmez (džem) od šipka.
Dakle, čovjek neolita je instiktivno osjećao da se u tom grmu nalazi pravo bogatsvo; danas znamo da je to vitamin C, koji nam je tako potreban. Zimi ga dobijamo iz južnog voća, a zaboravljamo na šipak, kojeg ima u izobilju i to u vrlo stabilnom obliku. Vitamina C ima i u čaju i u pekmezu od šipka i trebalo bi da se češće nalaze na našem stolu.
Čaj od šipaka
Nesumljivo je najprijatniji, najzdraviji i najljekovitiji. Zbog toga nijedna kuća ne treba da bude bez nabranog šipka. Čaj od šipaka se može pripremati na nekoliko načina, u zavisnosti od toga šta želimo dobiti. Prije svega vrlo je važno napomenuti da šipak treba čuvati cijli i tek prije upotrebe zadrobiti ga. U cijelom, neoštećenom (nezdrobljenom) šipku mnogo bolje i duže se sačuvaju vitamini i provitamini, koji su glavni ljekoviti sastijci šipka.
U hitnim slučajevima i kada se želi samo prijatan napitak, kašika šipka se prelije sa 2 – 3 decilitra ključale vode, poklopi i drži ukraj šporeta (ili na ”jedinici”, ako je u pitanju el. štednjak) 15 – 20 minuta, a zatim procijedi, zasladi (ko voli) i pije. Ako se želii da u čaju bude što više vitamina, provitamina, kiselina, tanina i drugih korisnih sastojaka šipka, čaj se ostavi da odstoji 1 do 2 sata, pa tek onda procijedi.
Pročitajte: Šipak – Savjeti za plantažni uzgoj
Pravi „stručnjaci“ za čaj pripremu rade na ovaj način: u čajnik (posudu sa poklopcem, koja služi samo za kuvanje čaja) stavi se 2 do 3 pune kašike zdrobljenog šipka (šipak se drobi neposredno prije pripreme) i prelije sa pola litra hladne vode, poklopi i ostavi preko noći da se kiseli. Bolje je korsititi meku nego tvrdu vodu. Sutradan staviti čajnik sa šipkom na štednjak i pustiti da ključa 2 do 3 minuta, naravno poklopljen.
Može se piti topao, mlak ili hladan čaj. Čaju od šipka ne treba dodavati limunove ili jabučne kiseline, ili limunovpog soka, jer sam šipak ima dovoljnu količinu limunove i jabučne kiseline.
Čaj ima vrlo lijepu boju i prijatna miris i ukus. Ovako spremljen čaj od šipka je ne samo prijatan napitak koji osvježava nego je i ljekovit, jer sadrži vitamina (C-vitanin u ogromnim količinama), tanina i drugih korisnih sastojaka. U oblastima gdje u toku ljeta vladaju nesnosne vrućine i sa lošom pijaćom vodom, čaj od šipka može biti od velike koristi.
Pročitajte: SVEMOGUĆI ŠIPAK: Kad vidite šta sve liječi, odmah ćete ga nabaviti
Još ljepšu boju (kao staro zlato) i prijatniju aromu ima čaj od šipka koji se malo proprži: osušen šipak se drži u rerni poslije pečenja hljeba dok ne dobije svijetlo smeđu boju. Čim se izvadi, još dok je mlak, saspe se u mlake tegle ili boce, dobro zatvori i čuva do upotrebe. Prženjem šipak izgubi jedan dio vitamina, ali dobije prijatan miris.
Šipak se može upotrebljavati i bez onih čekinjastih sjemenki (to su u stvari plodovi, ali se pogrešno nazivaju sjemenke): čim se ubere oštrim nožem šipak se uzdužno rasiječe, izbace čekinjasta zrna i ”polutke ” osuše.
U mnigim zemljama šipak je postao narodni čaj. Čaj od šipaka se najviše koristi , u rehabilitacionim centrima, bolnicama, u školskim kuhinjama, vojci. Švedska i Amerika su glavni uvoznici i potrošači šipka.
Pročitajte: Ulje od šipka za glatku kožu
Prkmez od šipaka (još jedna korist od šipka)
Spravlja se na razne načine. U svakom sjučaju ne treba ga dugo kuvati, jer što se duže kuva, to će izgubiti više vitamina. Dobro (pravilno) skuvan pekmez od šipaka je najzdravija hrana i najprijatnija poslastica. Mnoge zemlje kupuju i uvoze na stotine vagona šipaka za proizvodnju tzv. vitaminaskog koncentrata tj. na poseban način spravljenog pekmeza od šipaka. Ovaj pekmez se kao lijek vrlo prijatnog ukusa daje djeci, bolesnicima, trudnicama, doiljama i inače oslabljenim osobama. Mnogo je korisnije i prijatnije svaki dan pojesti na parčetu hljeba sa maslacem nekoliko kašika pekmeza (džema) od sipaka, nego kupovati i gutati skupe tablete sa vitaminom C.