Mizuna je biljka koja vodi porijeklo sa azijskog kontinenta, tačnije iz Japana. Pripada porodici kupusnjača i blizak je „rođak“ slačici, o čemu svjedoči i sam ukus. Naime, ova biljka je odlična zimska salata, na otvorenom je možete posijati (direktna sjetva) do kraja oktobra, dok je u zatvorenom možete sijati od septembra do marta. Odlična je biljka za uzgoj na osunčanoj prozorskoj dasci, u saksiji, kada će vam njeni listovi tokom zime biti na dohvat ruke.
Prije nego što se odlučite za njen uzgoj, otkrivamo vam 5 činjenica o ovom japanskom povrću čija popularnost sve više raste.
5 činjenica o ovoj biljci:
1. U pitanju je brzorastuća biljka čiji prvi listovi dospijevaju na berbu poslije samo 30 dana. Može se brati lišće pojedinačno s većih biljaka ili rezati sakupljeno u glavice. Sjeme Mizuna salate klija za samo tri dana.
Pročitajte: Vučji trn, pasji trn ili oblepiha – Ljekovita biljka korisna za liječenje mnogih tegoba
2. Mizuna ima svjetlozeleno peperjasto lišće. Ono je usko i izgledom nazubljeno, gradi čvrstu rozetu. Izgledom izuzetno podsjeća na rukolu s tim da su joj listovi više urezani.
3. Kao što je navedeno na početku teksta ima blag ukus senfa, prijatan gorak ukus. On postaje sve intenzivniji kako odmiče sazrijevanje biljke. Najčešće se upotrebljava svježa, kao sastojak salatama, ili kratko termički obrađena – kuvana. Može da se dodaje supama i čorbama, pirinču, pasti.
4. Upotrebom Mizuna salate podižemo imunitet, jer je bogata vitaminom C. Osim što je zdrava i ukusna, predstavlja odličan ukras u bašti, a možete je gajiti i kao međuusjev sa drugim povrtnim kulturama koje su visoke.
Pročitajte: Pšenična trava – Brojna ljekovita svojstva i način uzgajanja
5. Nije puno probirljiva kada je izbor zemljišta u pitanju, ali najviše voli ilovasto zemljište, gdje se zadržava voda, jer je važno pravilo kod uzgoja Mizuna salate: zemljište ne smije da se isuši! Prije sjetve nije potrebno đubrenje tla ako je već to urađeno prilikom uzgoja kulture koja je bila zasijana prije. Mizuna se bere na otvorenom do prvih mrazeva. Sije se na razmak 20 x 30 cm. Kao i rukolu napada je buvač, ali i puževi.