Sve je veći broj poljoprivrednih proizvođača na području Unsko-sanskog kantona koji se odlučuju za uzgoj i proizvodnju lješnika, a jedan od takvih je i Asim Kumalić iz sela Kijevo, nadomak Sanskog Mosta.
Kumalić je godinama bio prepoznatljiv po uzgoju slasnih i sočnih jagoda, ali je potom ukinuo ovu proizvodnju, te se potpune preorijentisao na uzgoj orašastih kultura.
“Jagoda je profitabilna kultura, ali sam od nje odustao najprije zbog nedostatka radne snage, a bilo je i problema s plasmanom, a plodovi jagode ne mogu dugo stajati. Zasadio sam lješnik, ali i stabla oraha, jer se radi o kulturama koje se mašinski mogu obrađivati, mada je priča o tome kako oko njih ne treba puno posla netačna i smiješna”, kaže Kumalić za “Nezavisne”.
Pročitajte: Kako pojednostaviti berbu lješnika?
U prilog tome navodi kako je samo u toku ove godine morao osam puta kositi ogromnu površinu koja je zasađena, a da se o drugim poslovima i ne govori.
Prema njegovim riječima, zadovoljan je razvojem stabljika, a problem mu u ovome trenutku predstavlja njihovo navodnjavanje, što će pokušati riješiti izgradnjom vještačke akumulacije.
“Svi smo mi pioniri u masovnom uzgajanju orašastih kultura, jer se na ovim prostorima ranije nisu plantažno uzgajale. Puni urod se ubire poslije desetak godina, a prema nekim proračunima, u skladu sa sadašnjim cijenama, prihod bi trebalo da iznosi oko 50.000 eura”, navodi Kumalić.
On je naveo da su plodovi lješnika izuzetno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena dostiže i do šest maraka.
Istovremeno, Kumalić se odlučio da na svome zemljištu zasadi i plantažu oraha, pa je tako na četiri hektara posadio 2.000 stabala koja će tek za nekoliko godina početi da daju plodove.
Navodi kako mu probleme stvaraju dabrovi, čijih nekoliko kolonija postoji na obližnjoj rječici Kevuši, zbog čega će biti primoran da ogradom zaštiti svoje plantaže.
U Poljoprivrednom zavodu USK ističu kako uzgoj lješnika može biti unosan i perspektivan uz uslov da se poznaju i poštuju zahtjevne uzgojne mjere kako bi ova vrsta proizvodnje bila rentabilna.
Pročitajte: Podizanje zasada lješnika upola jeftinije nego jabuke i kruške
Navode kako se sve veći broj proizvođača u USK odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke, koji daje manje plodova, umjesto da se lješnici uzgajaju na način da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose. Ističu kako ova biljka nije toliko zahtjevna u pogledu kvalitete zemljišta, što je jedna od prednosti u ovoj vrsti proizvodnje.
Iako postoji povećan interes za uzgoj lješnika na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su veoma male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama.
Također, jedan od onih koji su odlučili da se okušaju u ovoj vrsti proizvodnje je i Alen Islamović, poznati rok muzičar i nekadašnji pjevač kultne grupe “Bijelo dugme”. Islamović je prije nekoliko godina na šest dunuma zemljišta u blizini Bihaća zasadio lješnik.