Uzimljavanje pčela – Završena je pčelarska sezona. Da bi se makar malo pokrili troškovi koji nisu mali, a godina nepredvidiva sa jako lošim prinosima. Sada bi bilo dobro kada bismo mogli da odložimo naš pčelinjak na zaštićeno mjesto gdje će zimovati, i tako dočekati proljeće kada priroda ponovo počne davati nektar. Nažalost, to je nemoguće.
Avgust i septembar je period kada počinje nove pčelarske sezona. Kako pčele pripremimo u ove oskudne mjesece, takve zajednice ćemo imati naredne godine.
Kako osigurati nastavak vrste?
Da bi pčelinja zajednica nakon završetka pčelarske sezone i dalje mogla nesmetano da živi, potrebno joj je obezbijediti optimalne uslove za bezbjedno zimovanje, ali i brzi proljećni razvitak. Šta se pod time podrazumijeva? Većina pčelara će se složiti da matica od polovine jula do polovine oktobra zaleže tzv. zimske pčele, koje će kasnije, formirajući masno tkivo, nesmetano prezimiti zimu i početi se razvijati u februaru i martu sljedeće godine.
Da bi matica zalegala zimske pčele u što većem broju, odnosno produžila svoju vrstu, potrebno je nečim stimulisati njeno zalijeganje, jer je poznato da avgust, septembar i oktobar nisu mjeseci sa velikom nektarskom pašom. Zato treba da izvršimo stimulaciju na zalijeganje, a ujedno i pripremu hrane (dopunu) za zimu.
Svako sada ima pravo da odabere da li će vršiti stimulaciju šećernim sirupom ili medom. Pišem ove redove jer sam jedan od onih koji je to ranije radio medom, a šećer nisam upotrebljavao u pčelarenju. Svoje zajednice prihranjujem tako što u zbeg dodam ram sa medom, koji je ostao neizvrcan iz prethodne paše. Dakle, umjesto što bi u hranilicu sipao šećerni sirup, ram meda stavljam u zbeg. Takva stimulativna prihrana po mom mišljenju je najbolja i najzdravija za pčelu.
To vrijeme je prošlo i sada se morati raditi dohrana šećernim sirupom i pogačama.
Sa stimulativnom prihranom počinjem polovinom avgusta i završavam polovinom septembra, stavljanjem ramova u zbeg. Ramovi se kasnije kao takvi pretapaju da bi se dobio čist vosak i ujedno vršila zamjena ubacivanjem novih satnih osnova kada počne cvjetanje voćki i steknu se uslovi za to.
Pročitajte: Kako obaviti prebacivanje saća iz većih u manje okvire?
Uzimljavanje pčela
Kada se završilo sa stimulativnom prihranom, nema odmora, došlo je vrijeme za uzimljavanje pčela. Evo kako ja to radim. Ne mogu reći da to ima veze sa mojim načinom rada, sa prihranom medom, ali neka to bude jedan zaokruženi način pčelarenja.
Moje pčele zazimljujem tako što ispod plodišnog dijela stavljam polumedišta-medišta sa praznim satovima. Tada dobijam da mi je plodišni dio podignut iznad podnjače. U ovom slučaju ne moram imati posebne prostorije za čuvanje ramova, tako da ovaj postupak ima dosta uticaja na brži proljećni razvoj.
Kada prođu slave, praznici i prolazi zima, stiže februar i opet treba početi sa stimulacijom. Sada ono važno, a to je – šećernim sirupom nemoguće, jer je februar varljiv i dolazi do naglih vremenskih promjena. Ram pun meda preko satonoša i eto energetske hrane za zdravu pčelu. Taj ram se može čak izvaditi iz košnice, jer stoji posljednji i pčela ne doseže do njega. Pčela će uzimati taj med i puniti ramove iznad legla. Imaće hrane u izobilju, a matica će nesmetano zalegati.
Isti ram kada se izvadi iz košnice može na pretapanje.
Čekamo i pratimo. Pčele su sve brojnije, pune plodište i dolazi do maksimuma. Kreće da cvjeta šljiva. Vadimo polumedište (medište), plodište spustamo na podnjacu, a polumedište (medište) stavljamo preko plodišta. Sada biramo da li ćemo staviti matičnu rešetku ili ćemo u medište ići sa razrijeđenim ramovima bez rešetke. Na nama je da odaberemo.
Ovakvim načinom dobijamo izuzetno brz razvoj, jake zajednice. Rezultati se vide odmah kod cvjetanja voćki. Zajednice jake izvlače satne osnove u plodištu i spremne sa nestrpljenjem dočekuju bagremovu pašu.
Pročitajte: Kako zaštititi pčele od mrava
Ovdje ni jednom riječju nije napisano koji je sistem košnice, jer važi za sve sisteme koji idu u visinu. Ovo sve važi za područja gdje nema medljike. Tamo gdje je ima sistem rada je drugačiji i sastoji se u vađenju polovine meda od medljike iz plodišta, jer je nepogodna za zimovanje pcela, i dodaje se šećerni sirup u količini koliko imamo i medljike u plodištu.
Kod stimulacije šećerom potrudite se da u taj rastvor stavite i nešto prirodnog meda, vidjeće se razlika (čuvajte svoje pčele od bolesti davanjem što manje šećera).
Autor teksta je pčelar Slobodan Jevtić