Ožegotine na grožđu koje se javljaju usljed visokih temperatura (koje prelaze optimalne temperature za razvoj vinove loze) i direktne izloženosti bobica infracrvenim zracima stvaraju problem vinogradarima tokom ljetnjih žega.
Ova tamna ulegnuća (tamnoljubičaste do crne nijanse) koja nastaju zbog toga što je pokožica bobica naglo izložena sunčevom zračenju i visokim temperaturama dovode do gubitka tržišne vrijednosti vinove loze, a takve biljke su svakako podložnije i pojavi sive plijesni.
Od čega zavisi pojava ožegotina vinove loze?
Koliko će vinova loza biti podložna ožegotinama zavisi od razvojne faze grozdova, ali i od sorti. Naime, posebno osjetljivim sortama se smatraju rajnski rizling i smederevka, dok žilavka pokazuje znatnu otpornost. Ovo je rezultat toga što pojedine sorte imaju deblju pokožicu od ostalih, ali i formiraju veću lisnu masu koja ih štiti od direktnog uticaja sunca.
Osim toga, najčešće se ožegotine javljaju na onim grozdovima sa zapadne strane, jer su oni izloženi suncu nakon podneva, kada ono ima najveći uticaj i dovodi do smežuranja boba. One su naročito osjetljive u fazi promjene boje.
Pročitajte: Dvije zarazne bolesti VINOVE LOZE koje uništavaju rod!
Mjere:
1. Prilikom zakidanja zaperaka treba obratiti posebnu pažnju. Naime, njihovo pretjerano odstranjivanje na višim dijelovima čokota treba izbjegavati. Mnogi vinogradari prave grešku i u bojazni da će se pojaviti pepelnica prekomjerno otklanjaju zaperke i stvaraju ogoljenost i nezaštićenost.
2. Biljkama u vinogradu je potrebno obezbjediti dovoljno vode kada se jave visoke temperature. Osigurajte pravilno navodnjavanje.
3. Vlaga u zemljištu se obezbjeđuje i redovnom obradom istog, međutim agrotehničke mjere u vrijeme žege mogu dovesti do toga da oštre čestice zemlje oštete pokožicu i stvore veću podložnost ožegotinama.