Tehnologija proizvodnje komposta je dobila na značaju u posljednje vrijeme zahvaljujući želji ljudi da gaje i jedu zdravu hranu i pride se rješavaju kuhinjskog otpada, korova i žetvenih ostataka tako da ih ne bacaju nego da ih koriste na produktivan način.
Ukoliko ovu činjenicu imamo na umu nameću se pitanja: Da li su korovi štetne biljke? Da li je bio otpad stvarno otpad? Kompostiranje dokazuje suprotno.
Kompostiranje je postojalo kao praksa u mnogim domaćinstvima, ali je problem bio što je za kompost trebalo dosta vremena da bude spreman za upotrebu. Imajući ovaj problem u vidu poljoprivredni proizvođači, naročito povrtari i rasadničari, kojima treba organski supstrat „sada i odmah“ nisu imali vremena i prilike da čekaju dok masa prođe proces kompostiranja tokom višemjesečnog perioda.
Onog momenta kada je iskustvo onih koji redovno rade sa ovim organskim đubrivom dalo svoje rezultate i šabloni su počeli da se uočavaju. Primjećeno je da ima nekih pravila koja, ako se ispoštuju, mogu omogućiti brzu i efikasnu proizvodnju komposta.
Pročitajte: Značaj komposta i kompostiranja
Kompostiranje – praktični savjeti
Sitnije je bolje
Materijal koji se kompostira (sastoji se uglavnom od biljnog otpada: korov, kuhinjski otpad, slama i sl.) i zemlja koja se meša sa njim treba da budu što sitniji. Ključ leži u kontaktnoj površini. Što su sitnije čestice samim tim je kontaktna površina između njih veća i samim tim brže i češće reaguju međusobno.
Valja imati pri ruci rešeto sa rupama većim od 1 cm u prečniku za ovu namjenu. Ukoliko materijal i zemlja prolaze kroz ovo rupe onda znajte da ste na pravom putu. U suštini, ako nemate takvo rešeto znajte da valja usitniti ili samljeti materijal (otpad) za kompostiranje.
Miješajte suvo i svježe
Suva biljna materija je bogata ugljenikom dok je svježa materija bogata azotom. Ovako dobijen kompost je značajno bogatiji hranljivim materijama. Odnos, u principu, treba da bude suva + svježa materija: zemlja 0.5 + 0.5 : 1 ali taj odnos nije u kamen urezan. Može se menjati po potrebi i u zavisnosti od materije (otpada) koja je dostupna za kompostiranje. Ključna stvar je da se materijal koji se kompostira ne sliježe na dnu gomile jer je teži od zemlje, nego da bude izmiješan sa zemljom.
Veličina gomile ne treba da bude veća od jednog kubnog metra. Ova veličina kompostne gomile omogućuje mikroorganizmima koji vrše razgradnju da funkcionišu u najboljim uslovima koji se zahtjevaju za brzu razgradnju materije. Ukoliko imate veliku količinu materije koja se treba razgraditi onda je poželjno napraviti više kompostnih gomila. Istina je da više gomila zauzima više mjesta na gazdinstvu ali imajte na umu da će sve to nestati za mjesec dana.
Kompostnu gomilu valja proveriti svaka dva-tri dana. Ukoliko je topla u sredini znajte da ste postigli usjpeh jer mikroorganizmi naporno rade na razgradnji materije i da je u toku proces pretvaranja iste u kvalitetno organsko đubrivo.
Pročitajte: Česti problemi pri kompostiranju i kako ih prevazići
Dodajte vodu po potrebi
Kompostna gomila treba da ima strukturu nakvašenog sunđera. Može se desiti i obrnuta situacija kada ćete biti primorani da pokrivate gomilu da bi ste je zaštitili od pretjerane kiše. Imati ceradu ili neku staru plasteničku foliju pri ruci je korisno pri ovom, ubrzanom, načinu proizvodnje komposta.
Miješajte, miješajte i samo miješajte
Najbitnija stvar kada se proizvodi kompost je mešanje gomile tj. materijala. Pravilo je da pri svakom miješanju materijal koji je bio unutar gomile sada bude spolja i obrnuto. Miješanje se može izvršiti ručno uz pomoć vile ili grabulje. Ukoliko imate više gomila u obzir dolazi upotreba miješalice za beton ili miješalice za kompost. Miješanjem se povećava protok vazduha korz gomilu i sprečava pojava štetnih mikroorganizama koji mogu da upropaste krajnji proizvod ili, još gore, dovedu do zaraze biljaka koje treba da obitavaju u budućem hranljivom substratu.
Kompostiranje je lako, zar ne?
Prateći gornja uputstva moći ćete da ubrzate proces kompostiranja bio otpada i omogućite istrošenoj zemlji da se obnovi. Rezultat rada mikroogranizama koje sadrži zdrav kompost daju isti efekat kao da ste zemljište tretirali mikrobiološkim đubrivom i još pride dodajete humus i hranljivu materiju.
Za pojačanu količinu hranljive materije možete dodati i gliste u gomilu. Rad glista će dodatno pojačati hranljivu vrijednost komposta i omogućiti lakše provjetravanje putem bušenja tunela kroz gomilu. Proces kompostiranja na ovaj način dobija dodatni kvalitet.
Ljubitelji organske proizvodnje i poštovaoci korišćenja bio materijala u skladu sa prirodom – ovom metodom dobijaju izuzetno zdrav kompost za različite potrebe u bašti i njivi.
Pročitajte: Poboljšajte kvalitet komposta uz biodinamičke kompost preparate