Kalifornijski trips (Frankiniella occidentalis) je štetočina koja je osamdesetih godina prošlog vijeka, iz Amerike prenijeta u Evropu, a desetak godina kasnije i u našu zemlju. Danas gotovo da nema staklenika i plastenika u kome ovaj trips nije prisutan.
Napada i oštećuje oko 140 biljnih vrsta, kako gajenih tako i korovskih.
Glavne štete nastaju u zaštićenom prostoru, a tokom ljetnih mjeseci i na biljkama u polju, u bližoj okolini objekata.
Najveće štete nastaju na plodovima povrća kao što je paprika, potom krastavac i znatno manje biva oštećen paradajz. Pored pomenutih, oštećuje još kelerabu, kupus, plavi patlidzan, salatu, radič, razne vrste pasulja i dr.
Prinosi mogu biti značajno umanjeni, npr. kod krastavca i do 70%.
Pored direktnih šteta, ova vrsta prenosi vrlo opasan virus bronzavosti paradajza (tomato spottedwilt virus).
Ova štetočina se na biljkama u početku teško uočava. Larve i odrasli hrane se sisajući biljne sokove sa naličja listova, usljed čega na licu listova dolazi do pojave nepravilno razbacanih srebrnastih do bjeličasto žutih pjega. One su u početku vrlo sitne, a zatim bivaju sve veće i veće i međusobno se spajaju, zahvatajući čitavu površinu. Takvi listovi se suše te ostaju viseći na biljkama.
Tripsi se, takođe, u velikom broju sreću i u cvjetovima. Tako na primjer, u samo jednom cvijetu paprike, tokom ljetnih mjeseci može se naći i do nekoliko desetina primjeraka.
U cvjetovima se hrane polenom i negativno utiču na oplodnju i formiranje kvalitetnih plodova.
Tako kod parpike, poslije uboda pri osnovi tek formiranih plodova i časice, kasnije, kako plodovi rastu, na tim mjestima dolazi do nekroze i deformacija. Oni ostaju sitniji deformisani i sa nekrotičnim pjegama na površini.
Postoje razlike u osjetljivosti sorata prema ovoj štetočini.
Mjere i suzbijanje
Za suzbijanje ove izuzetno značajne štetočine kompanija Agrimatco preporučuje korišćenje preprata “Laser” koji ima veoma povoljna ekotoksikološka svojstva. Zbog izuzetno malog ili nikakvog uticaja na korisne organizme preporučuje se za integralni način proizvodnje, kao i za organsko biološku proizvodnju.
Aktivna materija je spinosad koji je proizvod fermentacije bakterije Saccharopolyspora spinosa, čije je prirodno stanište zemljište. Spinosad je registrovan za primjenu u više od 100 različitih gajenih kultura.
Primjena preparata Laser za suzbijanje kalifornijskog tripsa
Paprika u zaštićenom prostoru:
U koncentraciji 0,03-0,05% u dva tretiranja u razmaku 3-4 dana.
Krastavac u zaštićenom prostoru:
U koncentraciji 0,04-0,05% u dva tretiranja u razmaku 3-4 dana.
Gerber u zaštićenom prostoru:
U koncentraciji 0,04-0,05% u dva tretiranja u razmaku 3-4 dana.
Više o ovom preparatu, djelovanju i upotrebi za suzbijanje drugih štetočina možete pročitati na linku: Upotreba Laser-a.
Upotreba ljepljivih ploča
Od izuzetnog značaja je sprečavati na sve moguće načine doletanje i naseljavanje biljaka štetočinom.
To se postiže postavljanjem insekticidnih mreža sa otvorima od 0,25 mm na mogućim ulazima krilatih formi i sadnjom isključivo zdravog sadnog materijala.
Po rasađivanju treba pratiti pojavu štetočine postavljanjem plavih ljepljivih ploča i redovnim pregledima biljaka.
Plave ploče koje privlače tripse, u početku treba postavljati bliže ulazima u objekte, a kasnije se one ravnomjerno raspoređuju po čitavoj provršini. Manji broj ploča se koristi za otkrivanje pojave, a veći čak i za uništavanje štetočine.
Donje ivice ploča treba da su u visini vršnih dijelova biljaka te sa porastom biljaka njihov položaj treba mijenjati.
Postavljene plave ljepljive ploče se pregledaju jednom nedeljno, pa i češće, i kada se ustanovi prisustvo štetočine potrebno je početi suzbijanje.
Istovremno sa plavim, u objekte bi trebalo postavljati žute ljepljive ploče kako bi se pravovremno utvrdila pojava i drugih značajnih štetočina (ostale vrste tripsa, vaši, lisi mineri…)
Manjoj brojnosti kalifornijskog tripsa u zaštićenom prostoru, takođe doprinosi uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka po završetku ciklusa proizvodnje, obrada i dezinfekcija, odnosno dezinsekcija zemljišta, sadnja zdravog sadnog materijala kao i povremeno premazivanje malč folija insekatskim lijepkom oko biljaka tokom vegetacije.
Izvor: AgroSavjet