Poleganje rasada, palež klijanca trulež sjemena izazivaju pseudogljive (gljivama slični organizmi) koji pripadaju rodu Pythium ssp. kome pripada veliki broj vrsta, preko 100.
To su fakultativni paraziti i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama. Spore gljive se obično nalaze u plasteniku i poljoprivrednoj opremi , čak i sterilni supstrat ukoliko nije svježe sterilisan obično bude zaražen, moguće je i sjeme da bude zaraženo posebno ako je iz proizvodnje na otvorenom.
Pyhthium spp. parazitira veliki broj biljni vrsta, a najčešće štete nanosi povrtarskim biljkama. Posebnu osjetljivost ispoljavaju paradajz, paprika, krastavac, kupus, salata, tikve, mrkva, grašak, šećerna repa, duvan, uljana repica, ječam, djetelina, kukuruz, krompir, čičoka, lan, ovas, proso, pirinač i mnoge druge. Najosjetljivije su mlade biljke u fazi klijanja i nicanja, dok su za starije biljke ove gljive bezopasne.
Simptomi:
Simptomi su takvi da sjeme ne klija truli i raspada se . Tkivo klijanca je jako osjetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pjege, koje se brzo povećavaju i cijela biljka propada. Na izniklim biljkama oboljeva korijen ili stablo u prizemnom dijelu koji dobijaju mrku boju i nekrotiraju. Oboljele biljke poliježu i na njima se javlja bjeličasta micelija koja se širi i po površini zemlje u vidu paučinaste prevlake. Ova površinska micelija (dio gljive) predstavlja samo nastavak unutrašnje micelije koja se nalazi u zaraženom tkivu. Polegle biljke brzo uginjavaju, a pri većoj vlažnosti i toploti gotovo se istope odakle i naziv „topljenje rasada“ . Propadanja biljaka u toplim lejama ili u usjevu se javlja u obliku koncentričnih krugova, pri čemu nastaju „gola ili ćelava mjesta“. Starije biljke po pravilu slabije oboljevaju i na njima se mogu naći pjege na stablu, a kao rezultat patološkog procesa zaostaju u porastu i javlja se uvelost. Treba znati da slične simtome prouzrokuju i druge vrste gljiva. ( Fusarium spp., Rhizoctonia spp., Phytophtora spp.).
Zaštita:
Jedino efikasne su preventivne mjere, prije svih agrotehničke mjere, kao što su: drenaža zemljišta, izbjegavati teška zemljišta, redovno provjetravati objekte za proizvodnju rasada, izbjegavati pretjerano đubrenje azotom, sijati, ili pikirati biljke kada su povoljni uslovi za njihov brži rasta, razvoj i plodored.
Preporučuje se zalivanje neposredno prije sjetve, a prije rasađivanja biljaka vodenim rastvorima preparata na bazi PROPAMOKARB-HIDROHLORIDA i FOSETIL ALUMINIJUMA. Ako nisu ispoštovane preventivne mjere ograničena je efikasnost fovih fungicida.
PROČITAJTE:
Najčešće greške u proizvodnji rasada
Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni