Petak, 22 Novembra, 2024
NaslovnicaPoljoprivredne graneRatarstvoVIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK - Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Vigna –Vigna sinensis (kravlji grašak, kravlji pasulj, korejska soja, mletački grašak, crnookica) vodi porijeklo iz Indije, ili centralnog i južnog dijela Afrike.

Gaji se u tropskim ili suptropskim područjima, odnosno u područjima gdje ne dolazi do jesenjih ili proljećnih mrazeva. U južnim mediteranskim područjima uspijeva u uslovima i bez navodnjavanja. Gaji se u zemljama SAD-a, u centralnoj Africi, Indiji, Kini, Rusiji, u oblasti Sredozemnog mora, pa i u Makedoniji. Kod nas vigna još uvijek nije dovoljno poznata leguminozna krmna biljka.

Morfološka i biološka svojstva

Korijen vigne je dobro razvijen, osovinski (vretenst). U zemljište dospijeva do 60 cm dubine.

Dužna lisnih drški je 80-150mm , liske su krupne (70-110×50-70mm), naborane, cijele, a terminalna liska je na dršci 40-80 mm. Cvjetovi su bijele ili roze boje. Mahuna je duga, u obliku slova “S”, Sjeme je bijele, žuto-bijele, sive ili drugih boja.

Zelene mahune kao i zrelo zrno vigne veoma su dobre za ljudsku ishranu. Ali, ova vrsta je dobra i kao biljka za ishranu domaćih životinja.

U početku cvjetanja može da se koristi za napasanje ili košenje za ishranu domaćih životinja zelenom hranom ili za spremanje silaže. Takođe može da se koristi i kao zelenišno đubrivo.

Uzgoj vigne

Vigna je toploljubiva biljka. Ima umjerene zahtjeve prema vlažnosti, ali dosta dobro podnosi i ljetnju sušu. Prohladno vrijeme joj ne odgovara, a naročito eventualna pojava nižih temperatura.

Malo je zahtjevna prema zemljištu pa može da uspijeva na skoro svim tipovima zemljišta. Kao postrni usjev, ovu biljku potrebno je gajiti na vlažnijim i malo težim zemljištima i sa više humusa, kako bi s obezbijedile dovoljne količine vlage za porast i razviće.

Međutim, potrebno je izbjegavati suviše vlažna zemljišta na kojima je moguća pojva patogena (antraknoza, rđa, pepelnica i dr.). Veoma dobro podnosi zasjenu, pa može da se gaji u smješi sa hibridima kukuruza, krmnim sirkom, čak i između voćnih stabala.

Ukoliko se gajenje vigne preporučuje sa hibridima kukuruza (sjetva u trake ili naizmjenične redove), krmnim sirkom ili sudanskom travom, potrebno je 30-60 kg/ha sjemena vigne, odnosno 15-25 kg/ha sjemena sirka ili sudanske trave.

Za ishranu domaćih đivotinja zelenom hranom potrebno je vignu koristiti u punom cvjetanju, ili za spremanje silaže u početku formiranja mahuna.

Košenje vigne u ranijoj fazi porasta i razvića biljaka, i na visini 10 cm iznad površine zemljišta, u povoljnijim uslovima, vigna može da se regeneriše (drugi porast).

Prinos i kvalitet

U zavisnosti od sorte i roka sjetve vigne (glavni ili redovni, naknadni ili postrni rok sjetve), može da se ostvari prinos zelene hrane 15-30, ili suve materije 3,5-7,5 t/ha. Vigna je dosta pogodna za proizvodnju zelene hrane gajenjem u smješi sa sudanskom travom kada je moguće ostvariti dva košenja ili sa hibridima kukuruza za proizvodnju biomase za spremanje silaže.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!

Proso idealna alternativa pšenici – Ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza

Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI