Badem – Šta je važno za uspiješan uzgoj ovog cijenjenog voća?

Badem predstavlja cjenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljene hidrate, mineralne i aromatske materije, vitamine. Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji.

Badem je najstarija kultura koja se počela uzgajati na našem području. Danas se badem najviše uzgaja u Italiji, Španiji, Grčkoj, Maroku, u Kaliforniji (SAD) i dr. U zemlja­ma s oštrijom klimom nego što je sredozemna, kao i u suptropskom području, uzgoj badema je ograničen. Procjenjuje se da je u svijetu pod bademom oko 1.100.000 ha, od toga je polovina u Sredozemlju.

Agroekološki uslovi za uzgoj badema

Temperatura

Badem je heliofitna voćka i da bi postigao dobar kvalitet zahtjeva mnogo svjetla i topline u vrijeme dozrijevanja plodova. Cvjeta već u februaru i njegovi nježni i osjetljivi cvjetovi propadaju zbog mrazeva i jakih sjevernih vje­trova. Stoga je potrebno mijenjati sortiment s kasnocvjetajućim sortama kako bi se izbjeglo nepovoljno djelovanje vremenskih prili­ka. Oštećenja od niskih temperatura nastaju u nekih sorata badema tek pri -27 °C. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C.

Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 °C do -2 °C. Badem vrlo dobro podnosi visoke temperature, pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.

Voda

Za badem je vrlo važno da ima dovoljne količine padavina u vrijeme intenzivnog rasta vegetativnih i generativnih organa (mladica i plodova). Kod nas se badem ne navodnjava, osim ako se žele osigurati visoki i stabilniji prirodi. Na taj se način prinosi mogu povećati i za 40 %. U vreme dozrijevanja nema potrebe za navodnjavanjem jer plod badema otpušta vodu. Od svih voćnih vrsta badem najbolje podnosi sušu, pa ga stoga nazivaju »kralj sušnih područja« ili »Rey del secano«.

Tlo

Bademu odgovaraju du­boko drenirana pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla, koja su bogata humusom, mineralnim hranivima i imaju neutralnu, slabo kiselu ili slabo neutralnu reakciju. Tla trebaju biti dovoljno rastresita jer badem ima vrlo razvijen korijen, koji prodi­re i do 4 m dubine.

Izbor položaja za podizanje nasada badema

Uzgaja se na različitim nadmorskim visi­nama. U srednjoj Aziji, na Kavkazu i do 1 200 m. U području Sredozemlja uzgaja se do 600 m nadmor­ske visine. Iznad 1.000 m nadmorske visine u našim uslovtima zbog povećane vlažnosti ne uspeva.

Priprema tla za sadnju badema

Prije sadnje tlo treba pripremiti dubokim spremom kao i za sve druge intenzivne kulture. Ravnomjerno se rasipa mineralno đubrivo i tlo se ore na dubini od 40 cm. Za jesenjsku sadnju duboko oranje obavlja se tokom ljeta, a za proljećnu sadnju duboka obrada može se obavljati od ljeta do zime, ako je povoljna vlažnost tla.

Izbor podloga za badem

Za uzgoj badema služe razne podloge: breskve, križanac breskve i badema te šljive. Kod nas se najviše primjenjuju sjemenjaci gorkog badema, breskve i križanac badem x breskva (GF 677). Za teža tla preporučuje se podloga šljive, i to Marianna 2624 i si. Badem kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema klorozi (nedostatku gvožđa).

Uz badem, na plodnim tlima, kao podloga, u obzir dolazi sjemenjak vinogradarske breskve jer je bujan i otporan na sušu. Na toj podlozi badem rano rodi, ali zato ima kraći vijek trajanja. Ta podloga nije prikladna za karbonatna tla i zbog osjetljivosti na viruse.

Badem – način uzgoja

Izbor uzgojnog oblika badema

U intenzivnom uzgoju badema primenjuje se više uzgojnih oblika, a prevladavaju pro­storni i špalirni. Preporučuje se uzgoj u obliku popravljene vaze s tri ili najviše četiri primarne skeletne grane koje međusobno zatvaraju ugao od 120° ili ređe 90°.

Visina je debla oko 90 cm, a primarne skeletne grane međusobno su razmaknute na 10 – 15 cm i zatvaraju ugao od 45°. Pri sadnji, jednogodišnje sadnice se prikrate na 120 cm visine, a skelet se oblikuje iznad 85 – 90 cm. Svi postrani izboji koji izbijaju ispod 85 cm odstra­njuju se. Na tim primar­nim skeletnim granama razviće se sekundarne skeletne grane, koje će trebati razvoditi. Razmak na koji će se razvoditi grane prve, druge i treće serije zavisi od bujnosti sorte u kombinaciji s podlogom. Na isti način razvio de se tercijarne skelet­ne grane (skeletne grane trećeg reda).

Vreme i tehnika sadnje badema

Sadnja se obavlja isključivo zdravim i prvoklasnim sadnicama. U Italiji i Francuskoj bademi se sade, ako se obavlja navodnjavanje, na razmak 6 x 5 m, a bez navodnjavanja na 6 x 4 m.

Prema iskustvima iz stra­ne i domaće prakse, valja upotrebiti razmak 6 x 4 m, što znači da za 1 ha treba 416 sadnica badema.

Održavanje nasada badema

Održavanje tla i đubrenje nasada badema vrlo su slični održavanju tla i đubrenju nasada breskve i nektarine, pogotovo jer su im podloge iste ili slične.

Berba badema

Kada plod badema sasvim dozri, lupina puca i plodovi ispadaju. Plodovi ne dozrevaju ravnomjerno. Najranije dozru plodovi na spoljnom delu krošnje. Berba u malim nasadima obavlja se ručno u mreže stavljene pod stabla, dok se u većim nasadima primjenjuju tresači. Berba može početi kada ljuska počne pucati. Prije skladištenja bademi se očiste i osuše te sklone na suvo i prozračno mjesto.

Badem utiče na naše zdravlje

Većina ljudi ne unosi dovoljno vitamina E, koji štiti od upala i spriječava oštećenje ćelija. Porcija badema (oko 30 grama) pokriva dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom, što se pozitivno odražava na srce. Osim toga, badem sadrži biotin, vitamin koji blagotvorno djeluje kožu. Bademovo ulje njeguje kožu, dajući joj glatkoću i sjaj. Badem je veoma bogat mononezasićenim mastima, sličnim onima koje se nalaze u maslinovom ulju. Brojna istraživanja su pokazala da konzumacija ovih masnoća snižava rizik od srčanih oboljenja, smanjuje “loš”, a popravlja “dobar” holesterol u krvi.

Osim toga, badem je veoma značajan izvor magnezijuma i kalijuma, dva minerala veoma bitna za regulaciju krvnog pritiska (opuštaju glatke mišiće) i za regulaciju srčanog rada. Četvrtina šolje badema sadrži 99 mg magnezijuma (četvrtinu dnevno potrebne doze), kao i 257 mg kalijuma. Ako dodamo ovome i sadržaj vitamina E, koji ima izrazito antioksidativno djelovanje, može se sa pravom reći da je badem namirnica koja je zaista godi srcu – odlična je za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Istraživanja su pokazala da dodavanje badema uz obrok usporava podizanje nivoa šećera u krvi, smanjujući tako glikemijski indeks čitavog obroka, što badem čini dobrim izborom u ishrani koji pomaže u prevenciji dijabetesa.

Bademi su veoma dobar izvor mangana i bakra, dva oligoelementa koji su ključni kofaktori enzima po imenu superoksid – dismutaza. Ovaj enzim eliminiše slobodne radikale koji se proizvode unutar mitohondrije ćelije. Bogat je i riboflavinom (vitamin B 2) koji podstiče proizvodnju energije unutar ćelija.

Badem je izuzetno bogat bjelančevinama (u istoj jedinici mjere sadrži gotovo dvaput više bjelančevina od jaja), što ga čini veoma pogodnom namirnicom za vegetarijance i vegane.

Izvor: agroinfonet.com , Ivo Krpina i saradnici; Voćarstvo; agro-eko magazin

PROČITAJTE:

Kalemljenje pod koru – Najjednostavnija tehnika!

Preporuke za rezidbu smokve

Kada je pravo vrijeme za rezidbu kajsije