Stajnjak zimi ili na proljeće? Savjeti su neophodni da bi stajnjak bio maksimalno iskorišten i da procenat humusa u zemljištu bude viši. Kada je pravi trenutak pročitajte u sljedećem tekstu.
Primjena stajskog đubriva
Optimalno vrijeme za primenu stajnjaka zavisi od klime, tipa zemljišta i stepena zrelosti stajnjaka. Izvoženje i zaoravanje ovog đubriva može da se obavlja u sva četiri godišnja doba. Svaki period ima svoje dobre, ali i loše strane.
Iznošenje stajnjaka tokom ljeta, po završetku žetvenih radova pogodno je sa stanovišta organizacije rada. Međutim zbog visoke temperature u tom periodu mogu da nastanu veliki gubici pre svega amonijaka ali i nitratnog oblika azota. Đubrenje stajnjakom u jesen prije osnovne obrade je povoljno.
Gubici pri izvoženju su svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmješa sa zemljom. Ovo vrijeme izvoženja stajnjaka je nepovoljno iz organizacionih razloga jer je to sezona kada na gazdinstvu ima puno posla, prije svega oko berbe kukuruza ali i pripreme zemljišta za ozime usjeve. Osim toga u slučaju tople i vlažne zime i prilikom jesenjeg izvoženja stajnjaka može doći do ispiranja nitrata u dublje slojeve čime se smanjuje njegova vrijednost.
Tokom zime stajnjak može da se rastura po snijegu ili po smrznutom zemljištu. Gubici su tada beznačajni, ali nastaju teškoće pri njegovom zaoravanju.
Stajnjak na proljeće
Iznošenje stajnjaka prije proljećnih poljskih radova je povoljno jer su gubici hraniva minimalni, a usjev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobađaju iz stajnjaka. Međutim davanjem u proljeće svježeg stajnjaka u kojem je veoma nepovoljan odnos azota i ugljenika može da se izazove azotna depresija. Osim toga pri zaoravanju stajnjaka u tom periodu dolazi do većih gubitaka zemljišne vlage usljed povećanog isparavanja.
Na brzinu razlaganja stajnjaka utiču klimatski uslovi i tip zemljišta. U uslovima vlažnije klime, stajnjak može da se primjeni znatno prije sjetve, a na pjeskovitom i lakim zemljištima primjenu treba što više približiti vremenu sjetve. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i tamo gdje ima više padavina, ali u takvim uslovima može doći do ispiranja hraniva. Zato je preporuka u sušnijim uslovima i na težim tipovima zemljišta stajnjak za jare usjeve treba zaorati u jesen, a u humidnoj vlažnijoj klimi i na lakim zemljištima u proljeće.
Po rasturanju stajnjak treba što prije zaorati na odgovarajuću dubinu. U protivnom nastaju veliki gubici prije svega amonijaka pa se smanjuje njegova upotrebna vrijednost. Ukoliko se stajnjak zaore šest sati poslije rasturanja njegova vrijednost je smanjena za 20 procenta. Ako se to obavi sutradan gubici se povećavaju na 30 odsto, a stajnjak zaoran četiri dana poslije rasturanja ima upola manju upotrebnu vrijednost. Nažalost ovo je u našim uslovima najčešći slučaj, a proizvođači to objašnjavaju nedostatkom vremena i radne snage.
Kakva je korist od stajnjaka
Treba istaći da stajnjak ima prije svega ulogu da obogati zemljište humusom i da ga učini rastresitim kako bi se na parceli poboljšao vodno-vazdušni režim. Zemljište nađubreno stajnjakom može da primi veću količinu vode što je u sušnijim uslovima biljne proizvodnje od velikog značaja. Mnogi ratari smatraju da su zaoravanjem stajnjaka rješili probleme đubrenja gajenih kultura. To ipak nije tačno jer sadržaj osnovnih hraniva u stajnjaku i nije tako velik.
U dobro zgorelom goveđem stajnjaku ima oko 0,5 procenata azota, do 0,2 odsto fosfora i oko 0,6 procenata kalijuma. To znači da se sa 30 tona stajnjaka po hektaru u zemljište unese oko 150 kg azota, 60 kg fosfora i oko 180 kg kalijuma. To i nije neka velika količina NPK hraniva, imajući u vidu da je njihova iskorišćenost u prvoj godini po zaoravanju oko 50 procenata, a u drugoj oko 30 i u trećoj oko 20 odsto. Zato je neophodna i primjena kompleksnih mineralnih đubriva. Zbog smanjenja stočnog fonda u našoj zemlji nedostatak ovog đubriva je sve veći, pa je preporuka struke primjena i manje količine stajnjaka 8-10 t/ha jer se i sa ovako malom normom đubrenja oživljava aktivnost zemljišnih organizama čime se povećava plodnost zemljišta.
Autor: Savjetodavac ratarstva i povrtarstva Nebojša Božović
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE:
Stajnjak ili mineralna đubriva – Šta je efikasnije?
Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka
Preporuke stručnjaka kako najbolje čuvati stajnjak