Osnovni preduslov za postizanje pravih rezultata u procesu voćarske proizvodnje je dobro poznavanje svojih parcela.Biljke prinosom svake godine iznesu iz zemljišta određenu vrstu i količinu hranljivih elemenata, koje je neophodno vratiti zemljištu đubrenjem. Bez uvida u sadržaj hranljivih materija u zemljištu nemoguće je baviti se održivom biljnom proizvodnjom.
Agrohemijska analiza zemljišta predstavlja osnov za donošenje racionalne odluke o količini i formulaciji mineralnih i organskih đubriva koje je potrebno primeniti na nekoj parceli i utvrđivanje stanje osobina zemljišta -reakcija zemljišta ili pH vrijednost, sadržaj kalcijum-karbonata (CaCO3 %), sadržaj humusa (%), sadržaj ukupnog azota (N %), sadržaj lakopristupačnog fosfora i sadržaj lakopristupačnog kalijuma, tekstura zemljišta, kapacitet apsorpcijskog kompleksa koje značajno utiču na hraniva u zemljištu. Poljoprivredni proizvođači koji primjenu mineralnih đubriva vrše na osnovu analize zemljišta imaju neuporedivo bolju polaznu osnovu za postizanje visokih i stabilnih prinosa u voćarskoj poizvodnji.
Potrošnja hranjivih materija u zasadima voća u rodu zavisi od mnogo uslova, a prije svega od vrste, sorte i podloge, gustine zasada, visine prinosa, starosti voćnjaka i drugo. Za normalan život voćaka neophodno je 16 biogenih elemenata: ugljenik(C), kiseonik(O), vodonik(H), azot(N), fosfor(P), sumpor (S), kalijum (K), kalcijum (Ca), magnezijum (Mg), gvožđe (Fe), bor (B), cink (Zn), mangan (Mn), molidben (Mo), bakar (Cu) i kobalt (Co).
Prije unošenja dodatnih količina ovih elemenata, agrohemijskom analizom zemljišta treba ustanoviti njihovo prisustvo u zemljištu. Unošenje većih količina od onih koje su biljkama zapravo potrebne nepotrebno povećava troškove proizvodnje, a može dovesti i do opadanja kvaliteta ploda, pojave toksičnosti i nedostataka nekih drugih elemenata.
Reakcija zemljišta ima velikog značaja za preporuke primene đubriva. Ona utiče i na izbor đubriva, njihove doze i drugo. Slaba plodnost kiselih zemljišta uzrokovana je, prije svega, visokim sadržajem vodonika, aluminijuma, željeza i mangana i nedostatkom ili smanjenom pristupačnošću kalcijuma, magnezijuma, fosfora i nekih mikroelemenata u adsorptivnom kompleksu zemljišta.
Na osnovu pH vrijednosti, zemljišta su podijeljena u pet grupa:
• alkalna >7,20 pH
• neutralna 6,51-7,20
• slabo kisela 5,51 – 6,50
• kisela 4,51 -5,50
• jako kisela <4,50
Optimalne pH vrijednosti za uspijevanje pojedinih voćnih vrsta su:
• jabučasto 5,2-7,7
• koštičavo 5,7-7,7
• jezgrasto 6,0-7,0
• jagodičasto 5,1-6,5
Voćne vrste bolje uspijevaju na zemljištu sa slabo kiselom do blago alkalne reakcije.
Humus je značajan sastojak zemljišta, jer predstavlja izvor hranljivih materija i faktor za očuvanje plodnosti zemljišta. Njegovom mineralizacijom u zemljišni rastvor prelaze hranljivi elementi. Koloidi humusa apsorbuju većinu hranljivih elemenata i postepeno ih stavljaju biljkama na raspolaganje. Zemljišta bogata u humusu su po pravilu plodnija. U prirodnim uslovima biljke iz humusa koriste 100% azota, 50-60% fosfora, 85% sumpora, i veći dio bora i molidbena.
Prema sadržaju humusa zemljišta mogu biti:
• vrlo slabo humusna- do 1% humusa,
• slabohumusna – 1-3% humusa,
• srednje humusna – 3,1 do 5%,
• jakohumusna – 5,1 do 10%
• vrlo jako humusna – 10 do 15%.
Uzorkovanje zemljišta za analizu kontrole plodnosti
Uzorkovanje i analiza zemljišta za potrebe kontrole plodnosti zemljišta u voćnjacima vrši se nakon ili prije početka vegetacije, najpoželjnije prije osnovne obrade zemljišta i to svake treće ili četvrte godine. Kako bi analizom zemljišta dobili zaista pravu sliku o sadržaju hranljivih materija u zemljištu neophodno je da se uzimanje uzoraka zemljišta obavi pravilno.
Prva odluka prije početka samog procesa uzorkovanja zemljišta treba da bude sistem uzimanja uzoraka.
Odluku o tome koji sistem će biti primenjen donosi se na samoj parceli i zavisi od niza faktora: biljne vrste, ekspozicije terena, homogenosti zemljišta. Prosječan uzorak se sastoji od odgovarajućeg broja pojedinačnih uboda (15-25). Dubina sa koje se uzimaju uzorci za potrebe kontrole plodnosti kod voćarskih biljnih vrsta je od 0 do 30 cm i od 30 do 60 cm (dva sloja).
Tokom uzorkovanja postoje dva načina kretanja po parceli, a to je tzv. ‘šahovski’ ili ‘po dijagonali’. Važno je da prosječan uzorak predstavlja ravnomjeran raspored pojedinačnih uzoraka po čitavoj površini parcele.
Prilikom procesa uzorkovanja zemljišta bilježe se i koordinate svakog pojedinačnog mjesta uboda. Zahvaljujući tome imamo mogućnost da poslije četiri godine kada se ponovo vrši uzorkovanje za potrebe kontrole plodnosti, uzorak uzmemo sa istog mjesta. To daje mogućnost praćenja dinamike promene sadržaja hranjiva u zemljištu.
Alat i pribor za sondiranje i uzorkovanje zemljišta
1. ašov 2. lopata 3. mali ašov 4. sonda za kontrolu plodnosti 0-30cm 5. sonda za kontrolu plodnosti 30-60cm
6. Edelmanovo svrdlo 7. nastavak za Edelmanovu sondu
8. cilindri po Kopeckom 9. gumeni čekić (bat)
10. nož 11. glava za ukucavanje cilindara I
12. glava za ukucavanje cilindara II 13. Munselov katalog boja
14. zapisnik sa informacijama o vlasniku i parceli
15. metar 16. pribor za pisanje
17. 10% HCl 18. papirići za označavanje uzorka
19. posuda za uzorkovanje 20. PVC vrećica 21. kutija za prenos opreme
Postupak uzorkovanja zemljišta sondom i ašovom
Sam postupak uzorkovanja zemljišta je veoma jednostavniji upotrebom sonde. Uzorkovanje pojedinačnih uzorka sondom izvodimo u 4 koraka:
1. uklanjanje biljnih ostataka sa površine zemljišta na kojoj ćemo upotrijebiti sondu
2. utiskivanje sonde u zemljište do 30cm
3. kružno okretanje sonde u zemljištu i izvlačenje iz zemljišta
4. istiskivanje (šipkom ili nožem) uzorka zemljišta u vrećicu za prosječni uzorak od 0-30cm
5. masa zemljišta od 20 do 25 pojedinačnih uzoraka od koga ćemo pripremiti prosječan je oko 2 do 3kg zemljišta
Uzorkovanje pojedinačnih uzorka ašovom nešto je zahtjevnije i duže, a sastoji se od 6 koraka:
1. uklanjanje biljnih ostataka sa površine zemljišta
2. otvaranje malog profila u površinskom sloju zemljišta
3. okomito izuzimanje 2-3 cm tankog sloja zemljišta na ašovu ili lopati
4. odsijecanje (nožem) suvišnih bočnih dijelova od srednjeg dijela uzorka širine 3-5 cm i dužine jednake planiranoj dubini uzorkovanja
5. prenošenje pojedinačnoga uzorka u vrećicu ili kantu za prosječni uzorak
6. usitanjavanje pojedinačnoga uzorka rukom
Zemljište je jedan od najvažnijih prirodnih resursa i neprocjenjivo je dobro cijelog čovečanstva. To je ograničeno i uništivo dobro. Sporo se obrazuje, a u procesu destrukcije brzo se uništava. Ako posmatramo zemljište kao sredinu u kojoj se ukorenjuju i razvijaju biljke, moramo zaključiti da je plodnost njegova najvažnija osobina.
Radi zaštite i očuvanja hemijskih i bioloških svojstava poljoprivrednog zemljišta i obezbjeđenja pravilne upotrebe mineralnih i organskih đubriva korisnik ili vlasnik obradivog zemljišta mora da vrši sistematsku kontrolu plodnosti zemljišta i evidenciju količine unijetih mineralnih đubriva.
Značaj pravilnog uzimanja uzoraka je u tome što od toga kako je uzet uzorak-pravilno ili nepravilno zavise i rezultati analize, a time ispravnost zaključka i mjera koje se predlažu.
Izvor: pssrs.net
PROČITAJTE:
Uzorkovanje zemljišta za hemijsku analizu
Kako možete provjeriti kvalitet zemljišta?
Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?