Higijena u ekološkom domaćinstvu zahtijeva pridržavanje jednog pravila koji važi za sve recepte a to je da svi sadržaji proizvoda kojeg pravimo moraju da budu prirodnog porijekla. Sve prirodnog porijekla možemo korišćenjem razgraditi ili propustiti kroz bio-filter sa biljkama.
SAPUNI
Sapuni su se pravili od davnina. Kao baza može se koristiti soda, čime se dobija natrijumski sapun ili cijeđ od pepela drveta, čime se dobija kalijumski sapun.
Može se primenjivati hladni postupak, ali je uobičajeno da se koristi topli postupak, odnosno kuvanje sapuna. Obično domaći sapun koji uspješno skida fleke i temeljno čisti kožu je napravljen od mješavine prirodnih ulja ili zivotinjskih masti i sode (natrijum hidroksid NaOH). Natrijum hidroksida se dobija kroz proces kaustifikacije i elektrolize obične kuhinjske soli (natrijum hlorida). Sem sode koja se dodaje u destilovanu vodu i proizvodi visoku temperaturu oko 80 ºC treba napraviti dodatnu smjesu od otopljenih masti, ulja i suvih dodataka, eteričnog ulja i začina u prahu. Od suvih dodataka se mogu stavljati razni suvi cvjetovi, ljekovito bilje, mljeveno zrnevlje žitarica ili sjemenke, glina, soc od kafe (savršeni za piling kože), dok začine u prahu koristimo da bi dobili ljekovitost i boju. Sljedeće je miješanje sode i masti dok ne krene proces sapunifikacije, a tada smjesu stavljamo u kalupe na 24h.
Sapun se brzo steže, čim se ohladi i stegne može se sjeći na manje komade nožem ili zategnutim koncem. Neophodno je posle vađenja iz kalupa da sapun odleži period sazrijevanja od najmanje 40 dana, tada je tek spreman za korišćenje.
CIJEĐ
Cijeđ zavisi od sastav pepela. U zavisnosti od načina sagorevanja drveta, moguća su dva slučaja:
Ako je sagorevanje drveta intenzivno, sa dobrim dotokom kiseonika, tada će se u pepelu naći oksidi minerala, za nas najznačajniji je kalijum-oksid (K2O). Pepeo će biti svijetle boje, skoro bijele. Kada se tako dobijeni pepeo pomješa sa vodom, od kalijum-oksida i vode nastaje kalijum-hidroksid: K2O + H2O → 2KOH
Ako prilikom sagorijevanja nije dovedeno dovoljno kiseonika, umjesto oksida će se formirati karbonati, tj. kalijum-oksid iz pepela će reagovati sa ugljen-dioksidom, pri čemu nastaje kalijum-karbonat (potaša): K2O + CO2 → K2CO3
Idealno bi bilo imati što svjetliji pepeo jer kalijum-hidroksid izaziva sapunifikaciju, al ako imamo tamniji možemo u pepeo dodati odgovarajuću količinu gašenog kreča
Pepeo koji smo sakupili tokom zime prvo prosijemo kroz fino metalno sito, zatim u metalnu posudu za kuvanje (idealne su oranije) staviti po potrebi gašenog kreča, 15kg prosijanog pepela i 30 litara kišnice. Sve to kuvati dugo na blagoj vatri. Tako dobijenu tečnost ostaviti par dana u hladovinu i povremeno u prolazu promiješati.
Nakon 10 dana ostaviti da se masa staloži na dno kofe a dobijenu tečnost pažljivo procijediti i koristiti pri pranju sudova, veša, belog rublja, a može se koristiti kao baza za pravljenje sapuna ili šampona za kosu.
BIOENZIMI
Bioenzimi nastaju procesom razgradnje kuhinjskog otpada od voća i povrća u vodi. Jednostavan je za pravljenje samo je potrebno strpljenje, zato je dobro napraviti veću količinu bioenzima da bi imali zalihe dok se napravi sljedeća tura.
Sakupljeni otpad se stavi u jednu plastičnu kofu sa poklopcem, prolaziće kroz period fermentacije bioenzimi će mirisati na ono od čega su napravljeni, i zato je najbolje dodati jabuke i kore citrusno voća, agrumi osvežavajuće mirišu. U kofu sa usitnjenim kuhinjskim otpadom dodajemo kišnicu i šećer. Šećer će pokrenuti proces fermentacije koji traje minimum 3 mjeseca. U prvih mjesec dana, zatvarač posude trebati često otvarati zbog nakupljenog gasa koji se stvara, otpuštaće se alkohol, pa kad otvorite posudu osetićete miris alkohola. U drugom mjesecu osetićete kiselkast miris, karakterističan za sirće. Trećeg mjeseca sastojci će nastaviti sa razgradnjom i tako će na kraju nastati prirodni enzim za čišćenje.
Prije korišćenja dobijeni proizvod procijediti a sadržaj koji se nije razgradio je idealno ubaciti u kompost i tako pospiješiti njegovu razgradnju. Kako je bioenzim takođe i hranljivo đubrivo za biljke, možemo ne razgrađeni materijal ubaciti u gredicu gde će dalje nastaviti svoje razlaganje a samim tim i fertilizaciju tla.
Bioenzim je zaista čudotvoran efikasno pročišćava vazduha (tokom katalitičkog procesa se stvara ozon O3 koji smanjuje količine ugljen-dioksida i povećava količinu kiseonika u vazduhu) takodje ima svojstvo da uklanja neugodne mirise i veoma je delotvoran pri suzbijanju bakterija, čišćenju masnih kuhinjskih podova i rublja zato što uklanja masne mrlje i nečistoće.
Kada bi svako koristio i proizvodio prirodne preparate za čišćenje i kada bi svako domaćinstvo pretvorilo svoj otpad u taj blagotvorni enzim, doprinijeli bi širenju kolektivne svijesti o potrebi zaštite našeg okruženja, reciklaži i smanjenju potrošnje.
Izvor: rtanjskivrt.rs
PROČITAJTE:
Pospite travnjak ŠEĆEROM i imaćete TRAVU kao na stadionu!
Prirodni sprej protiv komaraca – napravite sami!