Većina ljudi će na žabe reagovati gađenjem, ali baštovani su spoznali njihovu izuzetnu vrijednost. Žabe koje žive u bašti su pomoćnici u borbi protiv mnogih štetočina i već dugo se koriste u kontroli štetočina voćnjaka i povrtarskih kultura. Ti vodozemci mogu da pojedu 2-3 puta više insekata od ptica, jer se hrane insektima i aktivne su noću. Ptice, za razliku od žaba, u svojoj ishrani koriste i druge namirnice i aktivne su danju. Jedna žaba dnevno može da pojede 100 različitih insekata.
U Holandiji, Mađarskoj, Velikoj Britaniji žabe se koriste u staklenicima i plastenicima za suzbijanje štetočina. Žabe su u prošlom vijeku korišćene za zaštitu šećerne trske od insekata. Postoji nekoliko hiljada različitih vrsta žaba. Na našim prostorima srećemo:
– malu zelenu žabu,
– smeđu močvarnu žabu,
– veliku zelenu žabu i druge vrste.
Uticaj žaba
Kao i većina životinjskih vrsta, žabe su se našle na udaru savremenog doba, upotrebe pesticida, hemijskih đubriva, promjene klime i njihova brojnost opada. One su važan dio ekosistema, jer regulišu brojnost insekata. Tamo gdje je smanjena njihova brojnost dolazi do prenamnoženja insekata.
Svojim prisustvom ili odsustvom pokazaće nam šta se dešava u našem okruženju. Ukoliko žabe nisu prisutne u našem voćnjaku ili bašti to je pokazatelj da nešto ne valja, odnosno da je ravnoteža narušena. Potrebno je raditi na privlačenju žaba i njihovom zadržavanju u našim voćnjacima i baštama.
Kojim insektima se hrane žabe
Žabe smanjuju napad štetnih insekata. Ne koristite otrovne mamce za puževe ukoliko želite žabe u svojim baštama i voćnjacima. U zavisnosti od vrste, žabe koriste različite štetočine za svoju ishranu. Na njihovom meniju se nalaze mnoge štetočine: stjenice, mravi, uholaže, larve i lutke insekata, larve i gusenice leptira, stonoge, puževi, komarci, skakavci i mnogi drugi insekti.
Kako privući žabe
Da bismo privukli žabe u bašte i voćnjake potrebno je da stvorimo uslove za njihov život. Brigu o njihovim staništima žabe će uzvratiti u rano proljeće koristeći za svoju ishranu brojne štetočine. Žabe rado naseljavaju voćnjake i bašte u kojima se ne koriste pesticidi. U jednom djelu voćnjaka ili bašte treba da ostavimo travu koju ćemo kositi rjeđe od ostalog djela. Žabe će se naseliti u ovakvim djelovima. Kućne ljubimce potrebno je držati dalje od djela rezervisanog za žabe.
Veoma je poželjno da iskopamo malo jezerce (baru). To jezerce će obezbjediti mjesto za razmnožavanje žaba. Jezero treba da bude dovoljno duboko da tokom zime ne dođe do zamrzavanja dna jezera i uginuća žaba. Takođe, ne treba dozvoliti zamrzavanje jezera. To može dovesti do nedostatka vazduha i rezultiraće uginućem ovih korisnih životinja.
Ovakvo jezero za žabe je jednostavnije napraviti nego jezero za ribe. Žabama ne trebaju pumpe za vodu, aeracija vode, vodoskoci ili fontane. Dovoljno je najjednostavnije iskopano jezerce, ne previše duboko i sa ponekom zasađenom vodenom biljkom. Žabe su tajanstvene životinje koje vole da se skrivaju. Jezerce treba da je duboko najmanje 60cm i da bude djelimično u hladu. Dobro je na ivicu postaviti deblju granu ili dasku da bi žabe lakše izlazile iz vode i vraćale se u jezero. Jezerce treba da ima i plićake u kojima bi se razvijali punoglavci.
Ovi vodozemci ne tolerišu suv vazduh. Ljeto provode kao noćne životinje. U sumrak postaju aktivne, naročito u večerima pred kišu. Možemo ih privući reflektorima. Približavaju se izvoru svjetlosti zbog mnoštva insekata. Takođe, će ih privući saksije prevrnute na bočnu stranu i djelimično ukopane. Tu će se one moći zavući i sakriti. Baštovani preporučuju i postavljanje tanjirića sa vodom.
Razmnožavanje žaba
Žabama je za razmnožavanje potrebna voda. U vodu polažu jaja iz kojih se razvijaju punoglavci. Jaja plivaju u želatinastoj masi koja ih drži na okupu u vodi. Punoglavci se javljaju kod nekih vrsta već nakon 40-45 dana.
Različite vrste žaba prezimljavaju na različite načine. Neke vrste prezimljavaju u rastresitom zemljištu na dubini do 15cm, dok druge svoje zimovalište pronalaze u ruševinama, pukotinama zidova, ispod kamenja, u raznim rupama u zemlji, u rupama glodara, ispod gomila lišća, pod gomilama grana, u žbunju, u mulju na dnu jezera. One mogu da kopaju rupe ili da koriste rupe drugih životinja, odnosno da iskoriste sve pukotine za svoje prezimljavanje – prenosi Zdrava Srbija
PROČITAJTE:
DESET PRIRODNIH načina da uništite KOROV u vašoj BAŠTI
OVE BILJKE TREBA RAZDVOJITI U BAŠTI: 7 parova biljaka koje ne treba saditi zajedno
Zeolit rješava probleme u bašti, na njivi i farmi