Pepelnica mrkve (Erysiphe helracei) se ispoljava na licu i naličju listova i lisnim drškama u vidu bijele brašnaste prevlake. Razvoju bolesti odgovara toplo vrijeme sa velikom vlažnošću vazduha.
I u prevenciji ove bolesti treba primjenjivati plodored i uklanjati biljne ostatke, a za sjetvu koristiti zdravo sjeme. Hemijska zaštita uključuje primjenu preparata sa aktivnom materijom difenokonazol, penkonazol, azoksistrobin, piraklostrobi.
Crna pjegavost mrkve, čiji je izazivač Alternaria dauci, uočava se na lišću u vidu pjega nepravilnog oblika najčešće na ivici lista. Pjege se uvećavaju, povećava se i njihov broj, pa zahvataju veći dio lista. Pjege nastaju i na lisnim peteljkama, prstenasto ih obuhvataju i dovode do sušenja listova. Bolest pri jačem napadu zahvata svo lišće sem onog u sredini. Česte kiše pogoduju razvoju bolesti. Prenosi se sjemenom i zaraženim biljnim ostacima pa uklanjanje biljnih ostataka, sjetva zdravog sjemena, trogodišnji plodored doporinose sprječavanju pojave bolesti.
Od hemijskih preparata u toku vegetacije mogu se upotrebiti preparati na bazi azoksistrobina, hlortalonila ili difenokonazola.
Bolesti mrkve i sredstva zaštite
Sivomrka pjegavost lista mrkve (Cercospora carotae) manifestuje se pojavom kružnih pjega na listovima čija je sredina crna, a ivica mrka. Vrlo brzo pjege dobijaju mrku boju i liče na simptome crne pjegavosti ili bakterioze. Razlika je u tome što su ove pjege uglavnom udaljene od ivice lista i imaju blago hlorotični oreol. Pjege se javljaju i na lisnim drškama. Razvojem bolesti zaraženi listovi propadaju, smanjuje se lisna masa, smanjuje se prinos i otežano je mehanizovano vađenje mrkve. Ostvarivanju infekcije odgovara vlažan list ili visoka vlažnost, a dužina perioda vlažnja zavisi od spoljne temperature. Zato treba voditi računa o navodnjavanju. Gljiva prezimi u biljnim ostacima pa su uklanjanje biljnih ostataka i primjena plodoreda važne mjere za smanjenje pojave ove bolesti.
BOLESTI MRKVE
Pjesak spriječava širenje bolesti, ubrzano isparavanje vode i pretjerano zagrevanje korijena u trapu. U Njemačkoj se umjesto pjeska upotrebljava slama i strugotina. Duž trapa i po vertikali, na svakih 1,5-2 m, mora da se osigura ventilacija, bilo šupljim keramičkim cijevima ili drvenim letvama. Čuvanje u spremištima podrazumijeva podno čuvanje na gomili ili u razastrte slojeve po policama tj. stalažno.
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE:
Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja
Mrkvina muva: Sjetva, smanjenje štete i prirodna zaštita
Ljubičasta MRKVA – zbog BOJE ima veću ulogu po naše ZDRAVLJE
Nipošto ne bacajte listove mrkve – evo kako ih možete iskoristiti!