Kompostiranje po kratkom postupku – Kako da za 30 dana proizvedete kompost

Kompostiranje je postojalo kao praksa u mnogim domaćinstvima ali problem je uvjek bio taj što je kompostu trebalo dosta vremena da se pripremi za upotrebu. Imajući ovaj problem u vidu poljoprivredni proizvođači, naročito povrtari i rasadničari, kojima treba organski supstrat „sada i odmah“ nisu imali vremena i prilike da čekaju dok se masa izkompostira tokom višemjesečnog perioda.

Onog momenta kada je iskustvo onih koji redovno rade sa ovim organskim đubrivom dalo svoje rezultate i šabloni su se počeli uočavati. Primjećeno je da ima nekih pravila koja ako se ispoštuju mogu omogućiti jako brzu i efikasnu proizvodnju komposta.

Kompostiranje – praktični savjeti

Sitnije je bolje – Materijal koji se kompostira i zemlja koja se mješa sa njim treba da budu što sitniji. Ključ leži u kontaktnoj površini. Što su sitnije čestice samim tim je kontaktna površina između njih veća i samim tim brže i češće reaguju međusobno.  Valja imati pri ruci rešeto sa rupama većim od 1 cm u prečniku za ovu namjenu. Ukoliko materijal i zemlja prolaze kroz ovo rupe onda znajte da ste na pravom putu. U suštini, ako nemate takvo rešeto znajte da valja usitniti ili samljeti materijal koji treba da bude kompostiran.

Mješajte suvo i svježe

Suva biljna materija je bogata ugljenikom dok je svježa materija bogata azotom. Ovako dobijen kompost je značajno bogatiji hranljivim materijama. Odnos, u principu, treba da bude suva + svježa materija : zemlja 0.5+0.5:1 ali taj odnos nije u kamen urezan. Može se mijenjati po potrebi i u zavisnosti od materije koja je dostupna za kompostiranje.  Ključna stvar je da se materijal koji se kompostira ne sliježe na dnu gomile jer je teži od zemlje, nego da bude izmješan sa zemljom.

Veličina gomile ne treba da bude veća od 1x1x1 metar. Ova veličina kompostne gomile omogućuje mikroorganizmima koji vrše razgradnju da funkcionišu u najboljim uslovima koji se zahtevaju za brzu razgradnju materije. Ukoliko imate veliku količinu materije koja se treba razgraditi onda je poželjno napraviti više kompostnih gomila. Istina je da će više gomila zauzima više mjesta na gazdinstvu ali imajte na umu da će sve to nestati za mjesec dana.
Kompostnu gomilu valja provjeriti svaka dva-tri dana. Ukoliko je topla u sredini znajte da ste postigli uspijeh jer mikroorganizmi naporno rade na razgradnji materije i pretvaranje iste u kvalitetno organsko đubrivo.

Dodajte vodu po potrebi

Kompostna gomila treba da ima strukturu nakvašenog sunđera. Može se desiti i obrnuta situacija kada ćete bit primorani da pokrivate gomilu da bi ste je zaštitili od pretjerane kiše. Imati ceradu ili neku staru plasteničku foliju pri ruci je korisno pri ovom, ubrzanom, načinu proizvodnje komposta.

Mješajte, mješajte i samo mješajte

Najbitnija stvar pri proizvodnji komposta je mješanje gomile. Pravilo je da pri svakom mješanju materijal koji je bio unutar gomile sada bude spolja i obrnuto. Mješanje se može izvršiti ručno uz pomoć vile ili grabulje. Ukoliko imate više gomila u obzir dolazi upotreba mješalice za beton ili mješalice za kompost. Mješanjem se povećava protok vazduha korz gomilu i spriječava pojava štetnih mikroorganizama koji mogu da upropaste krajnji proizvod ili, još gore, zaraze biljke koje treba da obitavaju u budućem hranljivom supstratu.

Prateći ova pravila moći ćete da ubrzate kompostiranje otpadaka i omogućite istrošenoj zemlji da se obnovi. Mikroogranizmi koji se nalaze u zdravom kompostu daju isti efekat kao da ste zemljište tretirali mikrobiološkim đubrivom i još pride dodajete humus i hranljivu materiju.

Za pojačanu količinu hranljive materije možete dodati i gliste u gomilu. Rad glista će dodatno pojačati hranljivu vrijednost komposta i omogućiti lakše provjetravanje putem bušenja tunela kroz gomilu.

Tehnologija proizvodnje komposta je dobila na značaju u posljednje vrijeme zahvaljujući želji ljudi da gaje i jedu zdravu hranu i pride se rješavaju kuhinjskog otpada, korova i žetvenih ostataka tako da ih ne bacaju nego da ih koriste na produktivan način. Ukoliko ovu činjenicu imamo na umu nameću se pitanja:  Da li su korovi štetne biljke? Da li su otpaci stvarno otpaci? Kompostiranje dokazuje suprotno.

Izvor: ratarstvo.net

PROČITAJTE:

Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada

Poboljšajte kvalitet komposta uz biodinamičke kompost preparate

Kompostni čajevi: Prirodna prihrana vaših biljaka