Stajnjak predstavlja najvažnije organsko đubrivo i ono uglavnom sadrži sve potrebne hranljive elemente koje biljka usvaja iz zemljišta za svoj rast i razvoj.
To je đubrivo koje se sastoji od čvrstih , tečnih ekskremenata i prostirke koje previru u procesu sazrijevanja, a kada se unese u zemljište povećava biološke aktivnosti što utiče na ukupnu plodnost zemljišta.
Unošenjem stajnjaka u zemljište popravljaju se fizičke, hemijske i biološke karakteristike zemljišta. Razgradnjom stajnjaka u zemljištu stvara se humus koji je osnovni parametar plodnosti zemljišta i utiče na zadržavanje vode u zemljištu, na strukturu zemljišta, na vodni, vazdušni i toplotni režim zemljišta.
U prosjeku stajnjak se sastoji od :
Voda 75 %
Suva materija 25 %
Azot 0,5 %
Fosfor 0,15 %
Kalijum 0,6 %
Možemo reći da stvarni sastav stajnjaka je vrlo različit a on zavisi od niza faktora :
Vrste i starosti stoke,
Vrste hranjiva čime se stoka hrani,
Vrste prostirke,
Čuvanja stajnjaka na deponijama,
Cilja gajenja stoke,
Stepena razgradnje.
Stajnjak se po pravilu izvozi na njive u proljeće, ljeto, jesen i zimu . Kod nas, na području Lijevča polja, najviše je zastupljeno jesenje izvoženje i rasturanje stajnjaka, a poslije toga izvodi se jesenje duboko oranje na dubini 30 – 35 cm što je sasvim dovoljno da se stajnjak izmiješa sa zemljom. Ako se stajnjak izvozi zimi i rastura se po snijegu ili smrznutoj zemlji u tom slučaju gubici hranjiva su vrlo mali zbog niskih temperatura ali postoje poteškoće pri zaoravanju. Stajnjak izvežen u proljeće isto tako ima male gubitke hranljivih materija ali može izazvati azotnu depresiju i veće gubitke vlage iz zemljišta.
Količina stajnjaka koju unosimo u zemljište obično iznosi 30 -40 t / ha, a unešena količina zavisi od : klime, kvaliteta stajnjaka , osobina zemljišta i potreba narednih kultura . U slučaju da stajnjak ostane na njivi duže vrijeme nezaoran dolazi do gubitka kvaliteta stajnjaka, a te gubitke možemo smanjiti do 50% ako se zaoravanje vrši na vrijeme tj. odmah neposredno nakon rasturanja.
Stajnjak postepeno oslobađa hranljive materije tako da ima produženo dejstvo te se preporučuje upotreba stajnjaka na istoj parceli svake četvrte godine što se vidi iz njegove iskorištenosti po godinama :
U prvoj godini iskorištenost stajnjaka je 50 %,
U drugoj godini iskorištenost stajnjaka je 30 %,
U trećoj godini iskorištenost stajnjaka je 20 %.
Izvor: pssrs.net/ Nenad Erceg
PROČITAJTE:
Stajsko đubrivo – Vrste, kvalitet i vrijeme primjene!
Da li je bolja upotreba STAJNJAKA zimi ili na proljeće?
Značaj upotrebe stajnjaka u voćarstvu