Zaลกto su sve veฤe cijene oranica i obradive zemlje, bez obzira na lokaciju?
Veฤ duลพe vrijeme u medijima moลพemo da vidimo napise koji analiziraju porast cijena, prije svega, poljoprivrednog zemljiลกta na lokacijama ลกirom Srbije.
Dok su ne tako davno visoke cijene zemlje bile rezervisane samo za najbliลพu okolinu velikih gradova i to prije svega na Beograd i Novi Sad, analize sada pokazuju da se taj trend mijenja i da zemlja ลกirom Srbije ima sve viลกe cijene, bez obzira na udaljenost od gradova, piลกe portal Kamatica.
Analiza koju je nedavno uradio list Blic pokazuje da su najviลกe cijene po hektaru zabiljeลพene u ล umadiji i Zapadnoj Srbiji (gde hektar ide do 25.000 evra) i u Juลพnobaฤkom okrugu (do 31.000 evra). Ne zaostaje mnogo ni Juลพna Srbija, gde najskuplji hektari koลกtaju do 20.400 evra, ลกto je neลกto skuplje od okoline Beograda. Naravno, ovde treba naglasiti da cijene u okviru svih regiona zavisi od lokacije, pristupaฤnosti i kvaliteta zemljiลกta, moguฤnosti za ukrupnjavanjem posjeda, to jest proลกirivanjem na okolne parcele i ostalih faktora.
Dva su kljuฤna razloga za ovaj rast cijena obradivog zemljiลกta.
Posljednjih godina uoฤljiv je porast startap preduzeฤa upravo u oblasti proizvodnje onoga ลกto se danas moderno zove „organsko“, a kod nas je tradicionalno poznato kao domaฤa hrana, dakle ona koju su decenijama (pa i vijekovima) u Srbiji proizvodili domaฤini na selu. Najbitnije za ovu granu ekonomije jeste da postoji porast interesovanja za nju, prije svega kod mladih poljoprivrednika. Rijeฤ je o novoj generaciji koja je odrasla uz digitalne tehnologije i koja zna kako uz pomoฤ tih tehnologija moลพe da poveฤa svoje prinose i daje razvija agro-biznis.
Kada je rijeฤ o zemlji, paralelno sa malim poljoprivrednim proizvoฤaฤima, postoji i velika koliฤina krupnih poljoprivrednika koji imaju potencijal za rast i ukrupnjavanje zemljiลกnih posjeda koje obraฤuju.
Gledano sa poljoprivredne strane, rast cijena ฤe se svakako nastaviti jer je obradivo zemljiลกte ograniฤen resurs. Kada neko kupi parฤe njive sa kojom zna ลกta ฤe da radi, to parฤe njive viลกe neฤe biti na prodaju. Tom logikom trลพiลกte se smanjuje, a samim tim cijena preostalog zemljiลกta koje je na trลพiลกtu se poveฤava.
Pored poljoprivrednog biznisa, do rasta cijena oranica je doลกlo i zbog biznisa s nekretninama.
Krupni kapital ฤesto ima obiฤaj da ฤuva vrijednost kroz nekretnine, pa tako rastu cijene kvadrata kada su u pitanju kvadrati stanova, ali i hektari njiva koje mogu postati graฤevinsko zemljiลกte. Ljudi koji kupuju to zemljiลกte za neke buduฤe nekretnine najฤeลกฤe nemaju problem da saฤekaju 15 godina da to zemljiลกte bude prenamenjeno iz poljoprivrednog u graฤevinsko. Ove parcele uglavnom se nalazi po obodu ili u blizini gradova.
Izvor: B92
PROฤITAJTE:
Globalna devastacija zemljiลกta se nastavlja โ ล ta preduzeti?