U prve dvije-tri godine nakon sadnje preporučuje se tlo obrađivati kako bi se utjecalo na dublje rasprostiranje korijenja, a nakon toga se tlo zatravi djetelinsko travnom smjesom. Dobro je poznato da su toplija obrađena nego neobrađena tla. To se najbolje vidi u proljeće kada kopni snijeg. Prije snijeg okopni s obrađenih površina nego sa neobrađenih ledina.
U voćnjacima se u jesen treba obaviti obrada tla jer ona ima višestruki korisni učinak:
- bolje nakupljanje (akumulacija) vlage i njeno bolje čuvanje u tlu;
- povećava se volumen tla (površinskog sloja često i za 20%), a na taj se način utječe na bolju izmjenu (difuziju) plinova, disanje tla, mikrobiološku aktivnost, vodopropusnost i toplinski režim tla;
- povećava se aktivacija hranjivih tvari i nakuplja ugljični dioksid disanjem korijenja i mikroorganizama, a nazočnost ugljičnog dioksida djeluje na aktivaciju tekuće faze tla;
- uništavaju se korovi u voćnjaku;
- uništava se velik broj štetnika na taj način što se izlažu niskim temperaturama;
- povećava se vezanje (fiksacija) dušika od strane mikroorganizama;
- poboljšavaju se uvjeti rasta i rasprostiranje korijenove mreže;
- naoravanjem tla na korijenje prema deblu štiti se korijenova mreža od utjecaja niskih temperatura, a to je važno, jer je korijenova mreža osjetljivija prema niskim temperaturama od nadzemnog dijela;
- razoravanjem sredine međurednog prostora, otvara se brazda u koju se skuplja i odvodi suvišna voda;
- obavi se zaoravanje mineralnih i organskih gnojiva u pravo vrijeme i na veću dubinu tako da se tijekom zime izvrši razgradnja i pretvorba (transformacija) u povoljnijem smjeru itd.
Najpovoljnije je vrijeme za jesensku obradu prije početka učestalih jesenskih kiša. Ovdje treba odmah napomenuti da se obrada ne smije obaviti svake godine do iste dubine, jer takva obrada izaziva nepovoljne promjene, tzv. „bolest tabana pluga“, odnosno smanjenje plodnosti tla. U ratarskoj proizvodnji obavlja se jesensko duboko oranje. I u voćarstvu bi bila vrlo korisna duboka obrada, odnosno duboko oranje tla, ali to uvijek nije moguće iz više razloga. Ti su razlozi općenito poznati, pa ćemo se na njih samo letimično osvrnuti. Voćke kao višegodišnje kulturne biljke razvijaju jaku korijenovu mrežu, koja se prostire u dubinu i širinu ovisno o svojstvima tla, načinu uzdržavanja plodnosti tla, vrsti voćke, podlozi pa i sorti.
Pročitajte: Suzbijanje korova u organskim voćnjacima
Svrha jesenske obrade je da osigura povoljnija fizikalna svojstva tla, a da bi se to postiglo, potrebno je obradu obaviti do što je moguće veće dubine. Međutim, dubina obrade tla ograničena je, odnosno, određena dubinom prostiranja korijenja, koje se obradom ne smije ozlijediti. Općenito se smatra da se obradom ne smije ozlijediti skeletno korijenje debljine olovke (promjera iznad 8 mm), jer se teže obnavlja.
Naime, ratilima se korijenje obično iskida, pa su presjeci nepravilnog oblika, a rane znatno veće nego kad se prerežu oštrim predmetom. Tako velike rane nepravilnog oblika s puno povrijeđenog (nagnječenog) staničja teško zacjeljuju te se na njima u uvjetima vlažnog tla brzo razmnožavaju razne štetne gljivice (truležnice – paraziti). Malo-pomalo se trulež korijenja sve više povećava, gljivice se umnožavaju pa poslije napadaju i zdravo korijenje. Dakle, rane na korijenju mogu poslužiti kao izvor zaraze. Ako se obradom povrijedi deblje korijenje, tada rana sporo ili nikako ne zacijeli, a obnavljanje korijenja izostaje u neposrednoj blizini rane, te se od nje sve više udaljuje.
Izvor: agroportal.hr