Ukoliko gajite ili razmišljate da gajite povrće ili cvijeće u saksijama sigurno djeluje primamljivo iskopati nešto zemlje iz bašte ili dvorišta i njome ispuniti saksiju, a ujedno proći bez troškova. Ipak, iskušenju treba odliti, a evo i zašto.
Dobre drenažne karakteristike zemlje su od presudnog značaja. Drugim riječima, zemlja treba da je takva da lako propušta vodu da otekne iz nje. Ukoliko umesto toga, zemlja u saksiji ostaje natopljena vodom, korijen biljke će se ugušiti i odumrijeti.
Istovremeno, zemlja treba da zadržava dovoljnu količinu vlage u sebi i da nikada ne ostane suva. Iako djeluje kontradiktorno, to je moguće postići a zemlja treba da je vlažna otprilike koliko i iscijeđen sunđer.
Dobre vazdušne karakteristike zemljišta i dovoljna količina kiseonika za korijen biljke, još jedan je od imperativa za uzgoj biljaka u saksijama. Konačno, biljkama su potrebne i hranljive materije koje one usvajaju kroz makroelemente, azot, fosfor i kalijum.
Šta nedostaje baštenskoj zemlji?
Ako probate da iskopate nešto zemlje iz bašte ili sa travnjaka, primijetićete da je ona ili vrlo blatnjava i da se cijedi od vode ili da je toliko suva da je maltene nemoguće probiti je sa ašovom. To govori da je zemlja iz bašte mnogo gušća i zbijenija nego što je to supstrat za saksije. Kada naspete baštensku zemlju u saksiju, primetićete da je saksija prilično teška. Uzrok tome leži u njenoj zbijenosti te je samim tim pristup kiseoniku do korena biljke otežan ili čak i onemogućen kada se ova zemlja dodatno sabije u saksiji.
Baštenska zemlja, takođe, sadrži su sebi i semena mnogih korova. Kopanjem zemlje i njenim prevrtanjem, sjeme korova dolazi na površinu i klija te postaje konkurent gajenim biljkama. Uz to, ova zemlja sa sobom nosi i obilje gljivica kao i buba koje ne samo da mogu naškoditi biljci gajenoj u saksiji već, kao oblik života, nisu poželjni ni u kući.
Koju zemlju koristiti, ako ne baštensku?
Za one koji bi da se oprobaju u saksijskom uzgoju biljaka po prvi put, najbolji izbor bi bio gotov supstrat za cvijeće ili povrće, po mogućstvu organski.
Tokom godina prakse, baštovani često sastave neku svoju mješavinu, birajući sastojke na osnovu iskustva.
Dobar izbor sastojaka bi svakako uključivao treset, kao organski materijal koji ima moć dobrog zadržavanja vlage, poput sunđera. Uz to, treset poboljšava strukturu zemjišta i zadržava nutrijente. Pored treseta, saksijska mješavina bi trebalo da sadrži i vermikulit. To je lagani mineral koji pored svojstava koje ima i treset, ujedno pomaže biljkama da apsorbuju hraniva iz zemljišta poput amonijuma, kalijuma, kalcijuma i magnezijuma. Treći sastojak mješavine, uključivao bi perlit, koji je u osnovi vulkansko staklo podvrgnuto zagrevanju na visokim temperaturama što kao rezultat daje lagani materijal čija osnovna uloga je da obezbijedi dobru ovazdušenost same saksijske zemlje odnosno mješavine.
Odnos navedenih sastojaka treba da je takav da treset učestvuje sa četiri dela u smješi a vermikulit i perlit sa po jednim dijelom. Budući da je ta smješa sama po sebi suva, u nekoj većoj posudi u kojoj se ona meša, potrebno je natopiti je vodom tako da dobije tamnu boju i da prilikom stiskanja iz nje iscuri koja kap vode.
Dodatni savjeti
Ako u dubljim saksijama sadite biljke koje imaju plitak korijen poput salate, cvijeća i td., dobro bi bilo ispuniti trećinu saksije nekim materijalom koji bi omogućio dobru drenažu, poput komadića drveta, šljunka ili lišća.
Biljkama je pored podloge na kojoj će biti gajene potrebno obezbediti i hraniva. Po mogućstvu, kao sredstvo prihrane trebalo bi izbegavati sintetička đubriva već bi u zavisnosti od mogućnosti trebalo napraviti sopstveno đubrivo. S tim u vezi, pokazalo se da biljke najbolje reaguju na kompost i glistenjak kao đubriva.