Zatanjirao sam osam dunuma kupusa, odnosno oko 50 tona ovog povrฤa, jer nisam imao kome da ga prodam, izjavio je Darko Iliฤ, poljoprivrednik iz Gornjih Karajzovaca, kod Gradiลกke.
Otkup povrฤa u Republici Srpskoj je poฤeo, ali to dijelu povrtara nije ulilo puno nade jer na nekim povrtarskim kulturama, umjesto profita, beru gubitke.
„Kupus je stigao, bio spreman za trลพiลกte, ali nije bilo potraลพnje. Onda su ga napale bolesti i doลกao mu je kraj. Da je bilo trลพiลกta, naravno da bi se uspio prodati. To je roba prve klase“, priฤa Iliฤ.
Ovaj poljoprivrednik dominantno se ove sezone uz kupus bavio i proizvodnjom lubenice, krompira i luka.
Branko Mastalo, predsjednik Udruลพenja povrtara Republike Srpske, kaลพe za „Nezavisne“ da su s otkupom povrฤa poฤeli preraฤivaฤi, ali i firme koje mogu da ga otkupe pa izvezu.
U problemu su, istiฤe, poljoprivrednici iz Lijevฤa polja, gdje je viลกak nekoliko vrsta povrฤa, poput krompira, luka i kupusa, a preraฤivaฤa nema.
„Povrtari iz Semberije imaju kome da prodaju povrฤe, a kod nas nema nikoga ko bi se mogao ukljuฤiti u preradu. Imamo firmu koja bi mogla da se bavi izvozom povrฤa, ali njima je oteลพavajuฤa okolnost ลกto povrฤa imate i u okruลพenju, a pritom je jeftino“, rekao je Mastalo.
Pita se kako izvesti, primjera radi, krompir ili kupus kad ga i u zemljama u okruลพenju ima u izobilju.
„Kupus se zaorava, ni za krastavce nema pomoฤi. Kome ih izvesti ako je cijena niska i u okruลพenju? Za izvoz ima i luka, krompira… Ali, kako ฤemo ih izvesti ako su u drugim zemljama jeftiniji nego ovdje? Cijena krompira ispod 40 feninga i luka ispod 50 feninga ne opravdavaju proizvodnju i da vam neลกto ostane“, pita lider povrtara u Srpskoj.
Podsjetimo, iz Vlade RS ranije je saopลกteno da ฤe, u cilju stabilizacije trลพiลกta i zaลกtite domaฤe proizvodnje, iz Kompenzacionog fonda RS biti obezbijeฤena 2.000.000 KM za finansiranje interventnog otkupa trลพiลกnih viลกkova proizvedenog povrฤa u RS. Otkup povrฤa za izvoz je poฤeo, a za preradu startuje 15. avgusta.
„Mi smo proljetos govorili naลกim proizvoฤaฤima, ali i graฤanstvu, da ove godine posiju viลกe nego ลกto su planirali i da se poljoprivredom bave i oni koji to moลพda nikad nisu radili. Imamo poveฤanje u proizvodnji, posebno povrฤa, i nije fer da sad ostavimo te ljude u smislu da ne otkupimo te viลกkove koji su se stvorili, ne samo zbog poveฤanja obima sjetve, nego i zbog smanjenog konzuma, poลกto nemamo velika okupljanja poput svadbi“, rekao je za RTRS Boris Paลกaliฤ, ministar poljoprivrede, ลกumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Dodao je da su se odazvale najveฤe kompanije poput „Save“, „Vitaminke“, ali i nekoliko manjih. Istakao je da oฤekuju da ฤe uspjeti da otkupe i prerade 11.000 tona povrฤa, te pokuลกati da se stimuliลกe izvoz odreฤene koliฤine, tako da bi do oko 20.000 tona povrฤa moglo da bude zbrinuto ili kroz preradu ili kroz izvoz.
Iz prehrambeno-preraฤivaฤke industrije „Sava Semberija“ poruฤuju da su njihovi kapaciteti spremni da prerade dodatnih 8.000 tona povrฤa, bez obzira na to da li poljoprivredni proizvoฤaฤi imaju sklopljen ugovor s ovom kompanijom. Direktor tog preduzeฤa Stevo Filipoviฤ, pozdravljajuฤi odluku Vlade Srpske i resornog ministarstva da subvencioniลกe otkup povrฤa od domaฤih poljoprivrednih proizvoฤaฤa sa podruฤja Srpske, istakao je da su spremni za ovaj posao i da ฤe nastojati da preradi koliฤinu koja bude dovezena.
„Ovo je velika stvar za poljoprivredne proizvoฤaฤe. Svi znamo da, zbog globalnog problema izazvanog virusom korona, ne rade mnogi hoteli i restorani, te da je moguฤnost plasmana tih proizvoda svedena na minimum. Mi smo tu da sve trลพiลกne viลกkove koji nam budu dovezeni otkupimo i preradimo u finalni proizvod“, naveo je Filipoviฤ za Srnu.
Izvor: nezavisne novine / srna