Sezonski poslovi na njivama i u voฤnjacima u Srpskoj polako poฤinju, ali brojni poljoprivrednici, uprkos dnevnici koja nikad nije bila viลกa, i dalje kubure s nedostatkom radne snage.
Dnevnica koja se u prosjeku kreฤe od 40 do 100 maraka, obrok, piฤe i prevoz, dodaju, izgleda nisu dovoljan motiv.
Dragoja Dojฤinoviฤ, predsjednik Udruลพenja voฤara RS, kazao je da je sada sezona orezivanja voฤa, te da imaju veliki problem s nedostatkom kvalifikovane radne snage, koja treba da zna da radi taj posao.
„Mi za ovaj posao moramo uvoziti radnike iz Srbije i dnevnice plaฤemo izmeฤu 80 i 100 KM, plus hrana i smjeลกtaj“, kazao je Dojฤinoviฤ i istiฤe da bi, da nemaju radnike iz susjedne drลพave, teลกko na vrijeme stigli odraditi taj dio posla, koji je najbitiniji u voฤarstvu.
Pojasnio je da u voฤarstvu tokom ฤitave godine imaju potrebu za sezonskim radnicima, ali isto tako imaju problem i s manjkom radnika.
„Za mjesec dana kreฤemo s ukidanjem viลกka plodova, jer svako stablo mora da ima izmeฤu 80 i 120 plodova, i tada imamo potrebu za velikim brojem radnika, ali ih je jako teลกko naฤi i pored dnevnice od 50 KM“, istiฤe Dojฤinoviฤ i dodaje da moraju ฤak i 50 kilometara da idu po radnika koji bi doลกao da radi u voฤnjaku.
Pojasnio je da je proลกle godine u svom voฤnjaku imao ฤak i radnike iz Turske te da ฤe i ove godine biti prinuฤeni da uvoze radnike iz treฤih zemlja.
Da je godinama unazad povrtarima jedan od najveฤih problema manjak radne snage, kaลพe Branko Mastalo, predsjednik Udruลพenja povrtara u RS.
„Mi nemamo potrebe za radnicima u velikom broju kao voฤari, ali imamo u kontinuitetu tokom cijele godine, gdje nam je potrebno po nekoliko radnika. Dnevnice budu 40 do 50 KM za fiziฤki rad, od sedam ujutru do sedam naveฤe, a ukljuฤeni su dva obroka i dvije kafe“, rekao je Mastalo.
Istakao da je do mlade radne snage teลกko doฤi i da oni masovno odlaze vani te da su radnici u povrtarstvu obiฤno stariji ljudi.
„Mi povrtari se opredjeljujemo da nabavljamo maลกine koje bi mogle zamijeniti radnike, traลพimo polovne maลกine u inostranstvu, jer nemamo moguฤnosti nabaviti nove“, rekao je Mastalo.
Ocjenjuju da proizvodnju ne bi smiju proลกirivati, jer stalno muฤe muku s radnom snagom, ali nastoje da saฤuvaju ljude koji na istim gazdinstvima rade veฤ godinama.
Stojan Marinkoviฤ, predsjednik Saveza udruลพenja poljoprivrednih proizvoฤaฤa Republike Srpske, kazao je da RS godinama muku muฤi s manjkom sezonskih radnika, ali da je to posebno izraลพeno u voฤarstvu i povrtarstvu.
„Upravo ฤe poljoprivrednici biti prinuฤeni da smanjuju proizvodnju zato ลกto nema ko da radi na njivama i u voฤnjacima“, kazao je Marinkoviฤ. Da je svake godine sve manje radnika koji bi radili na njivi, kaลพe i Boลกko Radiฤ, poljoprivednik iz Bijeljine.
„Ma i pored dobre dnevnice koju dajemo sezoncima, ne moลพemo ih naฤi, neฤe niko viลกe da radi za 50 KM cijeli dan“, kazao je Radiฤ.