Američki znanstvenici proizveli su novu sortu paradajza koji daje prinose za manje od 40 dana, a moguće ga je uzgojiti i u svemiru.
U nastojanju da se uzgoji više usjeva na manjim površinama i netaknutim lokacijama, znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, u Riversideu, razvili su novu sortu paradajza koja se može uzgajati u vrtu, kontejnerima, a postoji mogućnost uzgoja i u svemiru.
Nova sorta nastala je upotrebom alata za uređivanje gena koji se često koristi kod uzgoja vinove loze. Znanstvenici su ciljali gen u biljci paradajza koji je povezan s duljinom stabljike, a spajanjem s još druge dvije mutacije na genima koji kontroliraju reproduktivni rast i veličinu biljaka proizvedenje novi paradajz – “paradajz urbane poljoprivrede”.
Što više plodova sa što manje listova
Bilo je vrlo bitno stvoriti sortu koja će dati što više plodova, ali i da ima što manje listova kako ne bi zauzimala puno prostora jer je prvenstveno namijenjena za uzgoj u gradovima.
Iako bi trebala izgledati kao tradicionalni cherry paradajz, više podsjeća na snop sitnih balona ili buket cvijeća. Zanimljivo je to što daje plodove za manje od 40 dana, navodi Inverse.
“Imaju odličnu veličinu, finog su okusa, ali naravno da sve ovisi o osobnim preferencijama“, kaže Zach Lippman, koautor studije i profesor u laboratoriji Cold Spring Harbor.
I NASA želi ovaj paradajz
Istraživanje je čak pobudilo zanimanja NASA-e i njezinih stručnjaka. Kako tehnologija napreduje, ali i pomisao na to da bi čovjek uskoro mogao doći i do Marsa, znanstvenici sve više rade na istraživanjima vezanim za uzgoj hrane u svemiru, a nova sorta paradajza pokazala se kao dobar primjer. Upravo je zato NASA dala sveučilištu dvogodišnju potporu u iznosu od 800.000 dolara kako bi mogli potpuno stvoriti uvjete za uzgoj ovoga ploda u svemiru.
“Jedna od neophodnih izmjena je povećati brzinu fotosinteze koja biljkama omogućava stvaranje kisika i pretvaranje ugljičnog dioksida u hranu. Poboljšana fotosinteza pomoći će zamijeniti ugljični dioksid u zraku svemirske stanice svježim kisikom, poboljšavajući kvalitetu zraka i održivosti ljudskog života u svemiru“, kaže Robert Jinkerson, asistent kemijskog i ekološkog inženjerstva na Tehničkom fakultetu Marlan i Rosemary Bourns.
Što je najvažnije, eko je prihvatljiv?
Otprilike polovica svjetske populacije živi u gradovima, a očekuje se da će ih do 2050. biti dvije trećine. Gradovi s velikom populacijom ljudi u kojima je zemlja pretvorena u tvornice, ceste i naselja imaju potrebu za brzo rastućom proizvodnjom biljaka.
Kombinacija gena ne samo paradajza nego i ostalog voća i povrća i njihov uzgoj, mogao bi biti veliki poticaj urbanoj poljoprivredi. Ne samo što ovaj nevjerojatan paradajz može proizvesti više hrane u raznim područjima, također može olakšati rastuću zabrinutost oko toga kako koristimo zemlju, ali i umanjiti najveći problem današnjice – klimatske promjene.