Tečno đubrivo od kore banane – Banane su vrsta voća koje se širom svijeta konzumira u velikim količinama. Kora od banane, kao ostatak najčešće završava kao kuhinjski otpad ukoliko se eventualno ne iskoristi kao sastojak za pripremu komposta. Kao jedna od ideja, kako reciklirati koru od banane, posljednjih godina u organskom baštovanstvu se ustalila praksa spravljanja tečnog đubriva od nje. Iako je sama ideja pohvalna, ova baštovanska praksa je ipak pod znakom pitanja. Ne samo što eventualne koristi od ovakvog đubriva nisu podržane od strane istraživača i nauke, već tečno đubrivo od bananine kore, zapravo, može naškoditi biljkama.
Šta je tečno đubrivo od kore banane?
Ova vrsta đubriva slično se priprema kao kompostni čaj, s tim da đubrivo nastaje od kora od banana. Kore se potope u vodu i u njoj natapaju u vremenskom rasponu od jednog sata pa sve do nekoliko dana. Period natapanja varira u zavisnosti od recepta koji se primjenjuje.
Neki od njih preporučuju da se sud sa vodom od banane drži u frižideru i da se u njega na svakih nekoliko nedjelja dodaju nove kore od banane. Nakon preporučenog perioda natapanja, tečnost se proceđuje i koristi kao tečno đubrivo za zalivanje biljaka, kako kućnih tako i onih koje rastu na otvorenom. Međutim, koliko ovakvi recepti i instrukcije zaista imaju utemeljenje?
Da li je dobra za biljke?
Banana važi za voće bogato kalijumom, iako nivo kalijuma u njoj nije preterano visok. Neke druge vrsta voća i povrća, poput kivija, avokada i nekih vrsta tikava daleko su bogatije kalijumom od banane. Kao jedan od tri makroelementa, kalijum je presudan za rast i plodnost biljke.
Kalijum poboljšava otpornost biljke na sušu ili preobilnu zalivenost, umanjuje negativne efekte izloženosti temperaturnim fluktuacijama, kao i izloženost štetočinama, bolestima i nematodama.
Međutim, osnovni problem sa đubrivom od kore od banane je što potapanje kora u vodu ne dovodi do ekstrakcije kalijuma iz njih. Naime, da bi biljke apsorbovale nutrijente, potrebno je da oni prethodno budu razloženi od strane mikroorganizama i gljivica. Tako i kora od banane, kao sirov ostatak, mora da prođe kroz proces dekompozicije i da se kompostira kako bi nutrijenti iz nje bili dostupni biljkama. Voda, sama po sebi nije dovoljna da razloži kalijum iz kore od banane.
Više štete nego koristi
Tečno đubrivo od kore banane zapravo može biti kontraproduktivno. Naime, većina kultura zahtijeva izbalansirano đubrenje, sa zastupljenošću svih makroelemenata u đubrivu. Ukoliko se biljke đubre samo tečnim đubrivom od kore od banane, one će u najboljem slučaju dobiti neke minimalne količine kalijuma ali ne i ostala dva makrolementa.
Takođe, u proizvodnji banana, prisutno je intenzivno prskanje pesticidima. Jedan od široko rasprostranjenih insekticida koji se primjenjuje u proizvodnji banana je hlorpirifos. Razlog zašto banana ne spada u pesticidima kontaminirano voće je upravo taj što kora od banane sprečava hemikalije da prodru do jestivog dijela banane. S tim u vezi, korišćenje tečnog đubriva od kore od banane koja je apsorbovala pesticide i potom đubrenje biljaka sa njim znači unošenje ovih pesticida u zemljište i biljke.
Dodatno, voda od kore od banane privlači razne vrste insekata, uključujući i komarce i vinske mušice.
Kompostiranje kore od banane
Rasturanje kora od banane direktno po zemljištu, u smislu đubrenje, imalo bi isti efekat kao i upotreba vode od kore od banane. Sve dok se kora od banane u potpunosti ne raspadne nijedan upotrebljiv nutrijent iz nje neće biti dostupan kako za zemljište tako i za biljke koje rastu u njemu. Stoga bi, kod ovakve prakse, sadnja kultura trebalo da sačeka dok se sav sirov otpadni materijal potpuno ne razloži u zemljištu.
Jedna od opcija je da se organski otpad zakopa dublje u zemljište, međutim, tada postoji rizik od privlačenja štetočina i glodara. Stoga se kao najbolje rješenja nameće korišćenje kore od banane kao sastojka za kompostnu smješu koja će se razlagati na kompostnoj gomili odvojenoj od mjesta na kojem se obavlja sadnja biljaka. Kompostiranjem se postiže i to da se i svi pesticidi ujedno razgrade te đubrivo, sa ovog aspekta, postaje neškodljivo za biljke.