Sami ciljevi krečenja voćaka ogledaju se prvenstveno u tome da se stvori bijela površina na kori stabla, tj. bijela boja stabla kako bi se na taj način omogućla refleksija svjetlosti.
Ova boja omogućuje da sunce zagrijava koru voćaka što je naročito važno za kasne proljetne mrazeve koji su česta pojava u kontinentalnim dijelovima Balkana gdje preovladava umjereno kontinentalna klima.
Krečenje stabla krečnjačkim vapnom ima i fungicidnu ulogu jer kreč može biti repelent za pojedine nametnike. Ako već koristimo krečnjak, moramo znati da on u sebi sadrži određene komponente. On može imati i funkciju zaštite od životinja koje bi mogle da nanesu štete kori stabla voćarskih stablašica.
Iako se ova radnja naziva “krečenje stabala krečnjačkim vapnom (krečom)” potrebno je da znate da je, ipak, bolje dodati još neke komponente koje imaju pozitivan utiecaj na svrsishodnost samog krečenja stabala. U smjesu se još dodaje sumpor u prahu, kao odlično fungicidno sredstvo, plavi kamen koji sprječava razna oboljenja te so, koja stvara kvalitetniju kristalizaciju.
Postoji dilema da li je štetno krečiti i gornji dio stabla. Kako sam ranije naveo,ali iz iskustva iskusnih voćara i zaštitara smatramo da je kod mladih voćaka je poželjno okrečiti i gornje dijelove, odnosno razgranjenja (račve), nekih 20-30 cm od prvog grananja grana.
PROČITAJTE:
Krečenje stabla voća – Test termalnom kamerom!
Jesenji tretman voća – Šta je sve potrebno voćnjaku u ovom periodu
