Ovakva rotacija usjeva je snažno promovisana za vrijeme Drugog svjetskog rata kao dio plana usjeva koji je osmišljen kako bi pružio porodicama potrebno povrće za ishranu sa parcele standardne veličine.
Nije savšen i uvijek može bolje, ali je jednostavan za razumijevanje i lak za praćenje.
Ono što bismo istakli je da se u ovom planu pretpostavlja da ćete uzgajati puno korijenastog bilja, krompira i kupusnjača.
Najvažnija stvar koju treba imati na umu kod plodoreda je izbjegavanje uzgajanja istog usjeva na istom mjestu dvije godine zaredom.
Trogodišnji plan rotacije usjeva
Postupak se započinje na zimu, kako bi se tlo pripremilo, a bašta se dijeli na 3 dijela.
Pročitajte: Plodored u povrtarskoj proizvodnji
Na parcelu 1 stavlja se stajsko đubrivo samo na dio gdje će se posaditi krompir, što će da ga hrani tokom vegetacije. Azot u stajnjaku će tlo učini blago kiselim, što je u redu za krompir. Ostale korjenaste biljke ne vole đubreno zemljište, pa prelaze u drugu polovinu.
Na parceli 2 dodaje se kreč da bi nivo pH narastao na neutralnih 7 za porodicu kupusnjača.
Na parceli 3 se ne radi ništa, iako bi malč sa kompostom, ako je dostupan, bio od koristi.
| PARCELE | Prva godina | Druga godina | Treća godina |
| Parcela 1 | Korjenasto povrće i krompir, nakon čega slijedi kreč u jesen | Kupusnjače i mahunarke, nakon čega slijedi malč sa kompostom | Sve ostalo, nakon čega slijedi stajsko đubrivo u jesen |
| Parcela 2 | Kupusnjače i mahunarke, nakon čega slijedi malč sa kompostom | Sve ostalo, nakon čega slijedi stajsko đubrivo u jesen | Korenasto povrće i krompir, nakon čega slijedi kreč u jesen |
| Parcela 3 | Sve ostalo, nakon čega slijedi stajsko đubrivo u jesen | Korenasto povrće i krompir, nakon čega slijedi kreč u jesen | Kupusnjače i mahunarke, nakon čega slijedi malč sa kompostom |
Teška, glinena zemljišta vjerovatno ćete prekopati prije svake zime kako biste omogućili da mraz smrzavanjem i odmrzavanjem razbije tlo.
Kod laganih tla bilo bi dobro da se zasiju usjevi koji prezimljavaju i predstavljaju biljno đubrivo kako bi se zadržale hranljive materije koje bi kiša isprala.
Zeleno đubrivo od biljaka može da se ukopa u zemlju na proljeće kako bi se oslobodili hranljivi sastojci i poboljšao nivo humusa u tlu.
Izvor: Allotment / agromedia.rs