Krećemo se polako prema najdužem danu u godini, ali još uvek ima vremena da se u baštu dodaju predivne i korisne povrtarske kulture.
Mnogo toga možemo da posadimo u junu. Prva dekada juna je odlična za sjetvu kupusa i karfiola. U drugoj dekadi mogu se posijati rotkve i zimska endivija. U trećoj dekadi može da se rasađuje rasad kupusnjača (kupus, kelj, karfiol, keleraba za jesenju, odnosno zimsku potrošnju). U junu se sadi i praziluk. Za dobijanje kvalitetnog lažnog stabla (belog) najbolje ga je saditi u brazde dubine 10 do 15 cm. To doprinosi da lažno stablo ostane bijelo.
Pročitajte: Koje povrće možemo da gajimo u saksijama?
Sadite ove usjeve tamo gdje će dobiti dovoljno sunca za brzi rast i pravovremenu berbu. Preporuka je da se doda kompost ili komercijalno organsko đubrivo prije sadnje. Takođe, mogu da se presađuju na stalno mjesto artičoke. One se mogu uzgajati kao trajnice (u tom slučaju im je potreban razmak od 90 cm) ili kao dvogodišnje biljke (tada je dovoljan razmak od 45 cm).
Šta još možete posijati ili presaditi u junu?
– Cvekla,
– Sadnice brokolija (ako niste znali listovi brokolija su jestivi i zdravi),
– Boranija (posebno niske sorte),
– Mrkva,
– Paradajz (rasad),
– Francuski grašak,
– Zelena salata,
– Proliluk,
– Kukuruz šećerac,
– Spanać…
Dodatni savjeti
Početak juna može obilježiti nestabilno vrijeme, sa pljuskovima, vlagom, ali i velikim vrućinama. Ljetnje povrće bi trebalo da ima vlagu ravnomjerno. Jako je važno da se biljke dobro ukorijene. Snagu korijena možete da povećate potpuno prirodno.
Ne dopustite da paradajz, paprika, krastavci, patlidžan, dinje, tivkice i tikve presuše – to će spriječiti brz i ravnomeran rast, što je neophodno za pravilan razvoj plodova. Pravilno zalivanje krastavca je posebno važno, jer ako se ne radi kako treba može da dovede do gorkog ukusa.