Sadnja ribizle – Jesen je pravi trenutak!

Uspjeh u uzgoju i proizvodnji reibizle u velikoj mjeri ovisi o dobro odabranom položaju.

Tako, ribizla dobro uspijeva i na polusjenovitim mjestima, premda posebno bogato rađa na sunčanom i prozračnom položaju. Utvrđeno je da plodovi tada sadrže više šećera, dok na sjenovitom mjestu sadrže više kiselina. Osim toga, smatra se da će ribizla dati veće prinose na nadmorskim visinama iznad 600 m. Ali visina je samo jedan od niza faktora uzgoja.

Stoga je nasade poželjno podizati na sjevernim i sjeveroistočnim položajima zbog negativnog uticaja toplijih, južnih vjetrova.

Crna ribizla dobro podnosi niske temperature i u periodu dubokog zimskog mirovanja izdrži temperature od čak – 35 stepeni C. Međutim, kada krene vegetacija, postaje znatno osjetljivija, te pupoljci i tek zametnuti plodovi ozebu već na -2 stepena C. Zbog plitko rasprostranjenog korijenovog sitema slabo podnosi sušu i ukoliko želimo stabilne i redovnije prinose, moramo joj osigurati dovoljne količine vode.

U pogledu zemljišta nije posebno izbirljiva premda najveće prinose ostvaruje na plodnim pjeskovito glinastim zemljištima. Smatra se da zemljišta pogodna krompiru odgovaraju i za uzgoj reibizle. A za njen uzgoj prikladna su blago kisela do neutralna zemljišta, dok alkalna i karbonatna zemljišta treba izbjegavati.

Sadnja ribizle

Prije sadnje ribizle potrebno je obaviti i đubrenje cijele površine unošenjem 2-3 vagona stajnjaka i 900 kg NPK đubriva po hektaru. Nakon rasipanja đubriva zemljište se zaorava na dubinu od 40 cm, a potom tanjiranjem i frezanjem fino usitni. Radi što boljeg primanja sadnica sadnju je najbolje obaviti u jesen. Ukoliko smo sadnju prinuđeni obaviti u proljeće, to je potrebno učiniti što ranije.

Za sadnju se koriste dobro razvijene i zdrave jednogodišnje sadnice koje imaju razvijen korijen s 4-5 žila, a koje pred sadnju treba prikratiti i potopiti u otopinu stajskog đubriva, vode i ilovače. Sadnice ribizle sadimo u pripremljene jame dimenzija 40 x 40 cm, i to za 5 cm dublje nego što su bile u rasadniku. Na taj način iz korijena izraste obilje mladih izboja koji su kod crnih sorti potrebni za stalno podmlađivanje, odnosno, stvaramo preduslov da se od tako posađenih sadnica formiraju vrlo jaki produktivni grmovi.

Razmak sadnje zavisi od načina uzgoja i bujnosti sorte, ali u pravilu razmak između redova iznosi 2,5 m, odnosno u redu 1,5 m. Po završetku sadnje potrebno je prikratiti sadnice na visinu od 15-20 cm.

Mjere njege

Sastoje se od međuredne obrade i redovnog uništavanja korova. Kod obrade nužno je voditi računa da obrada tla oko sadnica bude plića radi slabo razvijenog korijenovog sistema koji bi se mogao oštetiti. Kod starijih nasada potrebno je obaviti rezidbu koja se sastoji od prorjeđivanja i obnavljanja grmova novim prirastima. Prorjeđivanje se sastoji od uklanjanja slabije razvijenih i pregustih jednogodišnjih i dvogodišnjih grana a obnavljanje grma obavlja se uklanjanjem od osnove četverogodišnjih i starijih grana iz razloga što donose sitan i slabiji rod.

Zbog produljenog djelovanja stajnjaka tek svake treće godine dodajemo vagon stajskog đubriva po hektaru, te odgovarajuću količinu NPK gnojiva.

Uz provođenje navedenih mjera moguće je ostvariti prinose od 15.000 kg/ ha. Ribizla ima veliki značaj iz razloga što brzo stupa u rod, što se lako razmnožava, što redovno rađa, što je može uzgajati i slabija radna snaga, što dobro podnosi transport i, što je najvažnije, postiže dobre cijene na stranom tržištu. Ako tome pridodamo činjenicu da je dobara za čvrstoću kože, pomaže obnovu ćelija, ubrzava izlječenje od kašlja, te štiti od preranog boranja kože i prehlada složiti ćemo se da je riječ o visoko vrijednoj voćnoj vrsti čiju proizvodnju treba osuvremeniti i učiniti atraktivnom.