Petak, 7 Oktobra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoRezidba oraha određuje brojnost i kvalitet ploda

Rezidba oraha određuje brojnost i kvalitet ploda

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

REZIDBA ORAHA – Postoji nedoumica da li orah treba rezati ili ne. Orah se, kao i sve druge voćne vrste orezuje.

Ovo znaju svi veći proizvođači i oni koji žele da im to makar i jedno stablo lijepo izgleda i da donosi stalan i maksimalan rod. Rezidbom se postiže stalna ravnoteža između rasta i rodnosti stabla. Dobijaju se krupniji i kvalitetniji plodovi , bolja osvjetljenost krune i stalno podmlađivanje stabla. U prirodi orah najčešće obrazuje piramidalnu krunu. U intenzivnoj proizvodnji najčešće se sreće kotlasta kruna, a nešto rjeđe poboljšana piramidalna kruna.

Rezidbu vršimo od momenta sadnje formirajući oblik buduće voćke i u toku plodonošenja. Nakon sadnje oraha sadnica se skraćuje. Visina zavisi od visine stabla koju želimo i od veličine sadnice.

Stablo ne treba da bude predugačko, niti prenisko. Predugačko stablo odlaže vrijeme plodonošenja, otežana je rezidba, berba, zaštita itd. Ako želimo stablo visine 1-1,2 m rezaćemo ga na 1,2 do 1,5 m, znači 20 do 30 cm iznad. Presjek treba izvesti 0,5 cm iznad dobro razvijenog pupoljka blago ukoso od pupoljka. Presjek treba obavezno premazati nekim od sredstava za zarašćivanje presjeka. Ovu mjeru treba izvesti odmah po prestanku mogućnosti izmrzavanja sadnica (kasno proljeće).

Pročitajte: Klimatski činioci koji utiču na gajenje oraha

Male sadnice se ne prekraćuju sve dok ne izrastu do željene visine. Rezidba oraha u periodu plodonošenja nije intenzivna kao kod jabučastih i koštičavih voćnih vrsta. Obavlja se neposredno pred kretanje vegetacije, od sredine marta i tokom aprila, kada prođe opasnost od poznih proljećnih mrazeva, kao i tokom vegetacije, tzv. zelena rezidba. Orah ima osobinu ogoljavanja grana i prenošenja vegetacione mase i ploda na periferiju.

Rezidbom se nastoji da se ovi procesi uspore, a da se dobije što više kvalitetnih plodova. Ovo se najlakše postiže zelenom rezidbom. Zelena rezidba se sastoji od zakidanja vrhova mladara (pinciranja) dugih 10 – 15 cm, u prvoj polovini juna. Kasnija rezidba, tokom jula  ili avgusta može dovesti do produžetka vegetacije i nedovoljnog sazrijevanja ljetorasta.

REZIDBA ORAHA

Jaku (kratku rezidbu kod bujnih stabala treba izbjegavati, jer to vodi u kasnije stupanje na rod.

Blaga (duga) rezidba bujnih stabala povoljno utiče na smanjenje bujnosti i ubrzava stupanje na rod.

Kotlasta kruna je osnovni uzgojni oblik kod oraha. Za razliku od ostalih vrsta voća ona u osnovi ima 4 -5 skeletnih grana raspoređenih kružno na stablu sa vertikalnim rastojanjem 15 do 20 cm (ne polaze sve iz istog mjesta). Oko njih se uklanjaju sve druge iznikle grane koje mogu da konkurišu skeletnim granama.

Odabrani ljetorasti se pred početak sljedeće vegetacije skraćuju za 1/3 svoje dužine. Slabiji ljetorasti mogu se ostaviti da pojačaju lisnu masu radi boljeg prirasta osnovnih grana i grana koje će se razviti iz njih. Ti mali prirasti ukloniće se u narednim godinama.

U drugoj godini tokom vegetacije na osnovnim granama razviće se veći broj mladara. Biraju se mladari koji će predstavljati buduće sekundarne grane. One treba da se nalaze na rastojanju od 50 cm od osnove skeletnih grana i treba da budu naizmjenično raspoređene na primarnoj grani. Kako u drugoj tako u narednim (trećoj i četvrtoj godini) grane iznikle iz grana od prethodne godine se skraćuju za 1/3 do 1/4 pravilnog rasporeda, a ostale se uklanjaju (posebno one koje rastu uspravno i u sredini krune).

Pročitajte: Kopanje jama za sadnju oraha

Poboljšana piramidalna kruna je drugi uzgojni oblik koji se sreće u zasadu oraha. Iz prekraćene sadnice tokom proljeća razviće se više mladara. U julu se odaberu 2-3 mladara od kojih izdvojimo jedan najrazvijeniji za vođicu, a ostali se rasporedjuju za bočne osnovne grane. Njihov razmak treba da bude po visini 30-  40 cm. U narednim godinama postupak se ponavlja i skeletne grane se spiralno raspoređuju po cijeloj dužini vođice. Poslije četvrte godine vođica se prekraćuje na posljednju skeletnu granu. Iz krune se izbacuju svi vertikalni prirasti koji konkurišu vođici. Raspored grana treba da omogući ravnomjerno osunčavanje cijele krune bez međusobnog zasjenjivanja grana. Poželjno je sve presjeke premazati nekim sredstvom za zarašćivanje i dezinfekciju.

Savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo: Dipl.inž. Ivana Gligorijević

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

jabuke

KAKO DA JABUKE TRAJU MJESECIMA – Odmah spremne za upotrebu, a...

Brz i lak način da jabuke traju mjesecima, a biće odlične kada želite ukusne kolače ili pite. Možda vam ne djeluje pratkično da čuvate jabuke...