Badem spada u biljke koje imaju veze sa kajsijama, trešnjama i drugim koštunjavim plodovima. Može se sasvim lako dogoditi da su bademi jedna od naših najstarijih kultivisanih namirnica. Vjerovatno su porijeklom iz Azije i Afrike i tamo su se nalazili još pre nekoliko hiljada godina.
Slatki bademi su vrsta koju jedemo, a gorki bademi se obrađuju kako bi se bademovo ulje koristilo kao aroma za hranu, kao i u kozmetičke svrhe. Ukusni bademi su ispunjeni korisnim hranljivim sastojcima, ali su bogati i kalorijama, tako da bi trebalo da ih jedete polako.
Koje su koristi od badema i koliko su oni dobri?
Zbog visokog kalorijskog i masnog sadržaja u bademima, ograničite se na 23 koštice dnevno, što bi bilo 163 kalorije i 14 g masti. Skoro cjelokupan sadržaj (osim 0.45 g) su mononezasićene i polinezasićene masti koje snižavaju nivoe holesterola i podržavaju kardiovaskularno zdravlje.
Pored toga, bademi snabdijevaju vlaknima naš digestivni sistem, imaju vitamin E i minerale kalcijum, gvožđe, magnezijum i cink. Neki dokazi iz jedne kliničke studije sugerišu da bademi mogu pomoći u borbi protiv raka debelog crijeva, a istraživanja iz jedne druge studije ukazuju na njihovu upotrebu u kontroli šećera u krvi. Čak i ljudi koji se nalaze na restriktivnim dijetama, kao i na rigoroznim dijetama, mogu uživati u bademima, jer njihove zdrave masti zapravo mogu pomoći u smanjenju kamenčića u žučnoj kesi i napada njima izazvanih. Bademi su zdrav izbor kada je u pitanju ishrana kako bi se smanjio bol u želucu. Izaberite sirove, blanširane ili suvo pečene bademe, prije nego pržene, i dobićete zdravu, ne toliko kaloričnu grickalicu.
Pročitajte: Badem – Šta je važno za uspiješan uzgoj ovog cijenjenog voća?
Koliko ima vitamina C u bademima?
Koštunjavi plodovi, generalno, snabdijevaju nas sa veoma malo vitamina C, a u bademima skoro da ga nema uopšte. Za vitamin C moraćete da uzmete citrusno voće, kivi, jagode, papriku i brokoli, kao dobre izvore.
Bademi sadrže vitamin E, koji je takođe antioksidant. 23 badema daju 7.43 mg vitamina E ili oko pola od dnevnog preporučenog unosa za sve ljude preko 14 godina starosti. Ovaj antioksidant može da pomogne u zaštiti od slobodnih radikala, molekula koji izazivaju oštećenje ćelija i DNK.
Koliko kalijuma ima u bademima?
Kalijum je mineralni elektrolit koji pomaže u održavanju tečnosti u našem organizmu. Iako nije bogat izvor kalijuma, porcija badema sadrži 200 mg ovog minerala ili 4.2 % preporučenog dnevnog unosa.
Istovremeno, sirovi bademi ne sadrže natrijum, drugi elektrolit koji je često van ravnoteže sa kalijumom u američkom načinu ishrane. Konzumiranje različith namirnica koje sadrže kalijum, kao što su povrće, voće, koštunjavi plodovi i mahunarke, i izbjegavanje procesuirane hrane sa viškom natrijuma može pomoći zdravlju vašeg srca.
Koliko proteina ima u bademima?
Našem tijelu su potrebni proteini za kontinuiranu zamjenu ćelija, tkiva i organa, ali mnogi od nas unose više proteina nego što nam je potrebno. Američki i uopšte zapadnjački način ishrane zasniva se prvenstveno na mesu i drugim životinjskim proizvodima.
Međutim, mnoge namirnice biljnog porijekla su zdraviji izvor makronutritijenata, jer one sadrže zdrave masti umjesto nezasićenih masti koje zapušavaju arterije. Porcija od 23 badema daje nam 6.02 g proteina, što je oko 11 % dnevnog preporučenog unosa za odrasle muškarce i 13 % za žene. Kada želite doručak bogat proteinima jednostavno pospite jogurt seckanim bademima.
Kako se uzgaja badem?
Uzgajani još 4000 godina prije nove ere, bademi su domaći u centralnoj i jugozapadnoj Aziji, a prenijeti su i uzgajani i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Badem (Prunus dolcis) je veoma cijenjen zbog upotrebe u slatkišima, pecivima i tortama, kao i zbog ulja koje se dobija cijeđenjem.
Kada uzgajate bademovo drvo, korisno je znati da ono ne toleriše previše vlažno tlo i da je izuzetno podložno proljećnim mrazevima. Badem raste u blagim i vlažnim zimama i toplim, suvim ljetnjim mjesecima punim sunca. Ako vaš region ne spada u ove parametre, malo je vjerovatno da će bademovo drvo dati plodove.
Pored toga, vrlo malo sorti bademovog drveta je samooplodno, pa im je zbog toga potrebno unakrsno oprašivanje kako bi davali plodove. Zbog toga ćete morati uvijek da zasadite parove stabala. Ako nemate dovoljno prostora, možete zasaditi dvije sadnice u istu rupu, u kojoj će drveće rasti zajedno i preplitati se, omogućavajući cvjetovima unakrsno oprašivanje.
Bademovo drveće ima duboke korijene i mora se zasaditi duboko u plodnu i pjeskovitu zemlju koja je dobro drenirana.
Bademovo drvo treba da bude posadjeno na razmaku od 5.5 do 8 m i dobro navodnjavano uprkos činjenici da je drvo tolerantno na sušu.
Aplikacija azota i organskog đubriva će doprineti rastu i razvoju. Bademovo drveće ima velike potrebe za azotom i fosforom.
Da biste zasadili drvo badema, iskopajte rupu koja je šira od njene dubine i uvjerite se da korijen lijepo naleže u samu dubinu rupe. Potom ga dobro zalijte. Možda ćete morati da uradite oslonac za mlado drvo, ako živite u vjetrovitom regionu, ali uklonite pritke nakon godinu dana kako biste dozvolili drvetu da raste kako treba.
Pročitajte: Liker od badema – Recept za veoma zdravo i ukusno piće
Briga o bademovom drvetu
Briga o bademovom drvetu se razlikuje u zavisnosti od sezone. U zimu ili u vrijeme mirovanja, drvo badema koje raste se mora orezivati (decembra/januara) kako bi se poboljšao rast, kako bi se omogućilo prodiranje svjetlosti i kako bi se uklonile sve mrtve ili zakržljale grane.
Tokom proljećne cvjetajuće sezone, briga o bademovom drvetu treba da uključuje đubrenje zrelog drveća ureom ili đubrivom, zalivanjem ili malim dozama azota za mlado drveće. Navodnjavanje kap po kap treba primjenjivati na dnevnom nivou za mlade stbljike, jer je drveću potrebno najmanje 5 do 7 cm vode.
Drvo koje je već uspostavljeno može da prođe sa ovakvim zalivanjem, ali jednom nedjeljno, kada nema kiše, a može zahtevati i dodatno zalivanje tokom suše.
Takođe, ako je drvo posađeno u pjeskovito ili plitko tlo, trebaće mu više zalivanja. Tokom ljeta, nastavite da navodnjavate i đubrite na isti način kao i u proljeće, sve do žetve.
Sakupljanje plodova bademovog drveta
Žetva plodova bademovog drveta se događa nakon što se ljuske razdvoje, i ljuspa postane suva i braon boje. Bademu treba 180 do 240 dana da bi sazreo, pri čemu se ljuska osuši do minimalnog sadržaja vlage.
Da biste ubirali plodove badema, morate da protresete drvo, a zatim da odvojite ljuske od zrna. Zaledite badem nedelju ili dve dana, kako biste ubili preostale crviće, a potom ih stavite u plastične kesice. Na kraju, tokom brige o bademovom drvetu, naprskajte drvo tokom i nakon što listovi opadnu u jesen, prije zimskih kiša. To će smanjiti štetu od gljivičnih rupica na proljeće.
Razlozi zbog kojih badem ne rađa
Bademi su i ukusni i hranljivi, pa je uzgajanje sopstvenih badema odlična ideja – sve dok ne shvatite da vaše drvo ne rađa. Šta je dobro u vezi sa bademovim drvetom bez plodova? Dobra vijest je da možete riješiti problem u samo nekoliko jednostavnih koraka.
Možda ubiranje plodova nije bio jedini razlog zbog kojeg ste zasadili bademovo drvo. Ono pravi hlad i lijepo izgleda u vašem dvorištu, ali ste se takođe nadali da ćete moći da ga oberete u jednom trenutku. Bademovo drvo koje ne rađa može biti veliko razočarenje. Jedan od razloga zbog kojeg ne ubirete plodove sa svog drveta jeste da možda niste dovoljno čekali.
Bademovom drvetu je ponekad potrebno nekoliko godina da bi počelo da rađa. Da biste dobili bademove, možda ćete morati da čekate četiri godine. Tako da ako imate drvce koje je staro godinu dana, možda je potrebno samo da budete strpljivi. Jednom kada počne da rađa, možete očekivati da će 50 narednih godina davati prinos.
Drugi problem može biti oprašivanje. Mnogi kultivari bademovog drveta nisu u stanju da se sami oprašuju. To znači da ćete morati da zasadite drugo drvo blizu prvog kako biste ukrstili oprašivanje i kako biste dobili plodove. U zavisnosti od kultivara koji odaberete, možda ćete morati da izaberete drugi za svoje dvorište, tako da oprašivači kao što su pčele, mogu da urade svoj posao i prenesu polen od jednog do drugog.
Ako nemate pravu kombinaciju, na bademovom stablu nećete dobiti ništa. Na primjer, dva drveta iste sorte ne ukrštaju oprašivanje. Neki od uobičajenih kultivara badema koja proizvode bademove su Nonpareil, Price, Mission, Caramel i Ne Plus Ultra. Jedan kultivar badema koji se zove All in One, može se samooprašivati i može se uzgajati sam. Ako imate bademovo drvo bez plodova, onda je problem jedan od ova dva navedena i u tom slučaju je rješenje ili da sačekate još malo ili da nabavite drugo drvo za oprašivanje.
Pročitajte: Koje su prednosti konzumiranja badema
Koje su moguće bolesti i štetočine badema?
Šupljikavi listići – Ova bolest je gljivična bolest. Može se pojaviti na mladarima, plodovima i lišću. Kada se dogodi na listovima, onda se mogu uočiti male, crvenkaste i okrugle pege, veličine od 3 do 10 mm. One su oivičene tamnijom linijom. Tamo gdje se nalazi pegica, list će odumirati, sušiti se i na kraju ćemo vidjeti rupice.
Pjegica može biti mnogo na jednom listu. Kada listovi mnogo obole, onda će se potpuno osušiti i opadati. Mera zaštite se sastoji od uklanjanja suvih grana orezivanjem. Tokom jeseni treba prskati drvo preparatom na bazi bakra (kada lišće opadne), a u zimu se može naprskati uljem i bakrom (prije nego što napupi). Kada nastupi vegetacija, onda treba prskati 1 ili 2 puta, a poslije cvjetanja opet.
Crveni voćni pauk – Ova štetočina napada breskve, maline, kupine, dunje, šljive, lješnike, trešnje, kruške, jabuke i bademe. Štetočina ostavlja crvena jaja koja su velika oko 0.15 mm u pukotinama kore i u račvama grana kod dvogodišnjih biljaka. Ova jaja se potom ispile i pojave na donjoj strani listova. Izgledaju kao grinje koje se mogu videti pod lupom.
Ove štetočine oštete list, te će on prvo da promjeni boju. Crveni voćni pauk se hrani i onda može da poveća transpiraciju i da smanji proizvodnju nutritivnih materija. Plodovi će, na kraju biti sitni. Grane koje drže taj oštećen list, neće ući spremne u zimski period.
Zaštita badema od ove štetočine se radi uz pomoć akaricida, i to samo ako je količina iznad nivoa štetnosti. Tretiranje akaricidom se radi noću.
Sorte badema
Poznate sorte badema kod nas su badem Markone, Teksas, Domaći meki, Feranjez, itd.
Sorta Markone potiče iz Španije i zri sredinom septembra mjeseca. Najbolja podloga za ovu sortu je vinogradarska breskva. Ovaj badem bujno cvjeta, a oprašivači su joj Teksas i Tuono. Kada da plod, jezgro je teško oko 1.70 g.
Prinos
Na plantaži od recimo 300 stabala može se ubrati oko 6 tona plodova u ljusci.
