Za posljednjih pet godina âProtivgradna preventiva RSâ uloĆŸila je u modernizaciju sistema odbrane od grada 25 miliona konvertibilnih maraka.
Tihomir DejanoviÄ, direktor ovog javnog preduzeÄa, Äije je sjediĆĄte u GradiĆĄci, kaĆŸe da je Vlada RS prepoznala upravo ovu djelatnost kao jedan od odgovora na aktuelne klimatske promjene. SuĆĄtina investicija je da se izgradi sistem ranih najava, te da on bude efikasan i da se ĆĄtete od grada znaÄajno smanje, posebno u oblasti poljoprivrede.
-NajznaÄajnije investicije su ostvarene kod nabavke i instaliranja dva moderna meteoroloĆĄka radara, ameriÄke proizvodnje. Jedan je veÄ postavljen na planini Borji prije dvije godine, drugi Äe profunkcionisati na Jahorini u ovoj graÄevinskoj sezoni. Oni Äe osim za naĆĄu djelatnost biti od velike koristi i za aviosaobraÄaj, meteoroloĆĄku i klimatoloĆĄku djelatnost i druge sluĆŸbe, pojasnio je DejanoviÄ.
Gradi se mreĆŸa automatskih protivgradnih stanica
ZnaÄajna investicija je i izgradnja mreĆŸe od 230 automatskih protivgradnih lansirnih stanica, koje Äe sistemom veze funkcionisati bez strijelaca.12 takvih stanica veÄ je postavljeno u Trebinju i Ljubinju, a istoÄna Hercegovinu Äe ubrzo pokrivati 30 automatskih stanica.
-Vlada Srbije donijela je odluku da takoÄe investira dodatnih jedan milion maraka, kako bismo postavili 25 automatskih stanica u pojasu pored Drine, jer je dokazano da veÄ formirani gradonosni oblaci prelaze sa naĆĄeg podruÄja u predjele oko UĆŸica i Valjeva i prave milionske ĆĄtete. Srbija Äe te stanice snabdijevati i raketama, a korist Äe imati i kompletno naĆĄe Podrinje, kaĆŸe direktor DejanoviÄ.
Iz vlastitih sredstava ovo preduzeÄe izdvojilo je 200 hiljada maraka za izgradnju 35 prizemnih generatora, koji rade upravo tamo gdje kontrola leta ili blizina drĆŸavne granice zabranjuju ispaljenje raketa. To se odnosi na reon oko banjaluÄkog aerodroma i pojas niz rijeku Savu.
Austrijanci pomaĆŸu kod nabavke i opremanja vazduhoplova
-Prizemne generatore uveliko koriste zapadnoevropske zemlje. Mi smo posjetili dvije protivgradne zaĆĄtite u Austriji. Po uzoru na njih nabaviÄemo i specijalizovani avion, Cesna 182, koji Äe biti opremljen generatorima u kojima Äe sagorijevati srebrni jodid. Austrijanci su nedavno takvim avionom bili kod nas i na najbolji naÄin su demonstrirali taj naÄin zaĆĄtite.
ObeÄali su nam i besplatnu obuku naĆĄeg pilota za dejstvo protiv grada u vazduhu, kazao je DejanoviÄ.
Ministar poljoprivrede, ĆĄumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris PaĆĄaliÄ rekao je da Äe ovakva letjelica moÄi da dejstvuje srebro-jodidom na gradonosne oblake na visinama od 500 do 2.000 metara.
-Mnogo ĆĄtete imamo na podruÄjima u kojima je zabranjeno dejstvo protivgradnim raketama. U takvim sluÄajevima ovakvi avioni mogu da lete, sprijeÄe i umanje ĆĄtetu od grada, rekao je PaĆĄaliÄ, prilikom nedavnog susreta sa delegacijom protivgradne zaĆĄtite austrijske pokrajine Ć tajerska, koja je u Banjaluku iz Graca stigla protivgradnim avionom.
PaĆĄaliÄ je naveo da Äe za kupovinu ovog vazduhoplova biti usmjerena sredstva od protivgradne naknade koju plaÄaju poljoprivrednici.
-Taj avion upravo treba naĆĄim proizvoÄaÄima i graÄanima, a, ako ne bude potrebe za nabavkom novih protivgradnih raketa u ovoj sezoni, moĆŸda Äemo za njega odvojiti sredstva do kraja ove godine, dodao je PaĆĄaliÄ.
Direktor DejanoviÄ je naveo da je za nabavku i opremanje aviona po zapadnim standardima potrebno najmanje dvije godine, te da je ove godine planirana njegova nabavka, a naredne opremanje
Grade se i dva radarska centra
Protivgradna zaĆĄtita se veÄ ĆĄiri u nekoliko kantona u FBiH, te u Distriktu BrÄko, a kapaciteti su joj dovoljni da pokriva teritoriju kompletne drĆŸave, pa Äak i viĆĄe.
Osim u Novoj Topoli uskoro Äe profunkcionisati i radarski centri sa vrhunskim struÄnjacima i u Bijeljini i Trebinju. Radna mjesta na tim centrima zauzet Äe meteorolozi, inĆŸinjeri tehniÄkih nauka i tehniÄari-operateri. To znaÄi veliku sigurnost za LijevÄe polje, Posavinu, Semberiju, Popovo polje i naravno veliko podruÄje u unutraĆĄnjosti. Protivgradnom zaĆĄtitom obuhvaÄeno je viĆĄe od milion hektara povrĆĄine sa tendencijom da se taj broj znaÄajno poveÄa veoma brzo.
B.GrgiÄ
Izvor: AgroSavjet